Političke partije u Srpskoj i FBiH već godinama ukazuju na neophodnost izmjena Izbornog zakona BiH, pa čak i na potrebu donošenja potpuno novog akta, ali sve ostaje na praznim riječima, jer ne postoji bukvalno nijedna konkretna izmjena o kojoj su sve stranke saglasne.
Delegacije SNSD-a i dviju najvećih opozicionih partija SDS-a i PDP-a na sastanku u martu prošle godine postigle su saglasnost da zajedno podrže izmjene Izbornog zakona BiH koje podrazumijevaju da mandati umjesto pojedincima pripadaju strankama, kao i uvođenje skeniranja i video-nadzora na biračka mjesta. Ipak, ta saglasnost nije urodila plodom, jer to nikada nije ušlo u parlamentarnu proceduru zato što stranke iz FBiH, prije svega SDA i HDZ BiH, vode borbu o izmjenama zakona vezanim isključivo za izborne jedinice u FBiH i za način izbora hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Delegat SNSD-a u Domu naroda BiH Lazar Prodanović otvoreno kaže da ne vidi nijednu konkretnu stvar koju su sve stranke spremne da podrže, pa čak ni kada su u pitanju kozmetičke izmjene.
– Nisam siguran da bi svi prihvatili da mandati pripadaju strankama, jer bi se neki sigurno pravdali tvrdnjama da je to demokratski korak unazad. Postoji još niz stvari koje bi trebalo da budu izmijenjene, poput toga da nezavisni kandidati ne mogu i ne treba da imaju pravo na isti broj članova biračkih odbora kao parlamentarne stranke, ali ni o tom ne postoji saglasnost – kaže Prodanović.
On ističe da se kroz dugogodišnji parlamentarni rad uvjerio da jednostavno nema političke volje da izborni proces bude poboljšan.
– Ni vladajuće, ni opozicione stranke nisu za suštinske promjene, jer izgleda da nedostaci u zakonu svima odgovaraju i da ih svi koriste – zaključuje Prodanović.
Njegovo mišljenje dijeli i funkcioner DNS-a i dugogodišnji član parlamentarnih i interresornih radnih grupa za izmjene izbornog zakona Dragutin Rodić koji kaže da se 2013. godine bilo najbliže dogovoru o nizu stvari, ali da je na kraju SDA bila protiv svega.
– Moj stav je uvijek bio da je potrebno usvojiti bar ono o čemu postoji saglasnost, ali se uvijek radilo nekako naopako, odnosno tako da zbog jedne ili dvije stvari o kojima ne postoji saglasnost na kraju propadne čitav predloženi paket izmjena. Što se tiče DNS-a, mi smo za to da mandati pripadaju strankama, ali nisam siguran da bi sve stranke i to podržale – kaže Rodić.
Poslanik PDP-a u Parlamentu BiH Mira Pekić kaže da je u nekim ranijim razgovorima stranaka iz RS postojala saglasnost u vezi s tim da mandati pripadaju strankama i da PDP to i dalje podržava.
– Mi i dalje smatramo da bi izborni proces bio unaprijeđen skeniranjem glasačkih listića, ali očigledno da za to nema volje od strane vladajuće većine na nivou BiH – kaže Pekićeva.
Ona dodaje da izborni proces može biti poboljšan i administrativno-tehničkim promjenama.
– Paravani iza kojih se glasa treba da budu okrenuti prema posmatračima. Naravno, ne da mogu vidjeti kako se glasa. Zatim može da se provjeri da li je potpis glasača registrovanih za glasanje putem pošte identičan njihovom potpisu s ličnog dokumenta, kao i da bude formirano centralno brojačko mjesto da bi se smanjila mogućnost izmjena izborne volje birača – kaže Pekićeva.
Preletači
Potpredsjednik SDS-a Nedeljko Glamočak kaže da ne vjeruje da postoji ijedno pitanje o kojem sve stranke imaju saglasan stav.
– Iz SNSD-a su nekoliko puta govorili da su spremni na to da mandati pripadaju strankama, ali s obzirom na sve što se dešava u posljednje vrijeme i na kupovinu preletača, nisam siguran da su i to spremni da podrže – kaže Glamočak.
