Novinari u nikad težoj borbi za slobodnu riječ i opstanak

0
520

Sedma sila, četvrti stalež, temelj svakog demokratskog društava – medijski radnici su juče širom BiH obilježili 3. maj – Međunarodni dan slobode medija.

O položaju medija i medijskih prava i sloboda u posljednjih godinu dana za “Nezavisne novine” pričali su urednici i novinari brojnih bh. medijskih kuća.

Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica “Nezavisnih novina”

Javnost je mogla tokom pandemije još jednom da se uvjeri da bi bez profesionalnih medija haos bio daleko veći, pogotovo kad je riječ o korona profiterstvu. Ono što se i u ovoj krizi potvrdilo jeste nebriga države da mediji opstanu mimo onog uskog kruga na državnim jaslama.

Ipak, raduje me što su mediji žilavi, opstali su i nastavili da rade boreći se za profesiju, jer nije ovo jedina kriza koja nas ugrožava – veći problem koji nas pritišće kao branšu su mediji bez impresuma, politički i ideološki obojeni i osnovani za jednokratnu upotrebu, ali dovoljno da zagade medijski prostor i obmanjuju javnost.

Marko Divković, predsjednik Udruženja “BH novinari”

Ovo što vidimo sada je imitiranje slobode. Pandemija je samo na površinu izbacila sve ono što je na neki način vješto ili manje vješto skrivano. Ako imamo situacija da među 3.000 novinara u BiH, 40 odsto nema riješen radno-pravni status, pola zaposlenih novinara ima plaću oko 600 KM, a u prosjeku sedmično imamo više od jednog nasrtaja na novinare i medijske slobode, onda ništa drugo ne možemo reći nego da je ovo imitacija slobode.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka

Zabrinjavajuće je da i dalje svaki četvrti stanovnik Republike Srpske smatra da je primjereno napasti ili udariti novinara. Građani i dalje najviše vjeruju medijima. Sada ne moramo da strahujemo da će nas napasti neka ličnost o kojoj pišemo, ali možemo strahovati da nas na ulici može napasti bilo koji građanin, jer su političari stvorili takvu atmosferu. U vrijeme pandemije nikada nismo imali više posla, a manje sredstava za rad. Redakcije su sve više ugrožene i na izdisaju su zbog manjka finansijskih sredstava i prihoda, a sa druge strane, rashodi su veći nego ikada.

Branko Dakić, zamjenik direktora televizije K3

Sa nastupanjem pandemije svaka medijska priča je podređena upravo tome – pandemiji. Sve što počnemo raditi dođe do toga “korona je, nemojte”. Teže smo u ovom periodu dolazili do informacija o drugim temama. Savremene tehnologije su nam omogućile da radimo, našli smo način da radimo i pandemija virusa korona nema veze s tim.

Darko Momić, novinar “Glasa Srpske”

Čestitam kolegama koje daju sve od sebe da ovaj mukotrpni i stresni posao rade časno i poštujući osnovne postulate profesije. U ovom teškom vremenu novinari su, poslije zdravstvenih radnika, sigurno jedna od najugroženijih profesija. Ohrabruju najave da bi medijskim zaposlenicima uskoro trebalo da bude omogućeno vakcinisanje u Srpskoj. Pozivam sve kolege da se ponašaju odgovorno i nadam se da će se ove godine stvoriti uslovi da nas članovi Kluba novinara Banjaluka ponovo ugoste kao domaćini tradicionalne novinarske žurke pod nazivom “Off the record”.

Brankica Spasenić, novinarka portala Mondo i Faktor

Iz godine u godinu povodom Međunarodnog dana slobode medija ukazujemo na iste probleme i slušamo “vapaje” novinarske zajednice, što pokazuje da, ne samo da se ne napreduje u poštovanju medijskih prava i sloboda, nego očigledno ni u demokratskom razvoju društva u kojem živimo i radimo. Slabo plaćeni, radno obespravljeni, često nesolidarni, poljuljanog samopoštovanja i samopouzdanja i bez jakih esnafa – bojim se da su ovdašnji novinari i mediji, umjesto stuba demokratije, stigli na dno društvene ljestvice. Posebno je poražavajući, nedostojanstven odnos brojnih funkcionera i nosilaca vlasti u BiH prema novinarima.

Slobodan Popadić, novinar “EuroBlica”

Problemi medija u vrijeme pandemije pojačani su dvostruko. Transparentnost u radu institucija dodatno je pogoršana. Čini se da je ova situacija pojedinim institucijama poslužila kao izgovor da od javnosti sakriju informacije od javnog značaja. U uslovima kada je profit privrednih subjekata počeo da pada, mnogi su srezali troškove oglašavanja u medijima, što se odrazilo na njihove prihode, ali i učinilo da se mediji, u potrazi za novcem, više okreću ka javnom sektoru i tako postanu još više zavisni od vlasti.

Snežana Mitrović, novinarka televizije N1

Oni koji su u doba lockdowna preispitivali pravnu valjanost odluka, prozivani su, optuživani da unose nemir i paniku. Danas, kad je sam Ustavni sud pobio te odluke, opet pitamo, ko je unosio paniku, a ko ućutkivao javnu riječ? U doba korone, ionako centralizovani sistem u RS, dodatno se zatvorio za javnost. Praksa je postala konferencija za “probrane” medije, a korona kriza postala je dijelom i političke borbe. Novinarima je postalo trostruko teže doći do pravih informacija.

Ognjen Matavulj, novinar “Večernjih novosti”

Sloboda medija u najvećoj mjeri zavisi od stanja društva u kojem novinari žive. Naše društvo je duboko podijeljeno i polarizovano po raznim osnovama od nacionalnog do političkog, a takva je situacija i u medijima. Prisutni su pritisci, a zabrinjava nedostatak institucionalne, ali i društvene podrške. Stvorena je takva klima da je svakom pojedincu dozvoljeno da verbalno, čak i fizički napada novinare i da to prođe nekažnjeno.

Zvaničnici uputili čestitke medijskim radnicima

Brojni zvaničnici juče su čestitali medijskim radnicima 3. maj – Međunarodni dan medijskih sloboda, te istakli koliki je značaj medija u demokratskom društvu.

Neki od njih su se osvrnuli i na značajan doprinos medija tokom perioda pandemije virusa korona te da su zahvaljujući medijima građani u ovom periodu imali brze, tačne i provjerene informacije. Sa druge strane, neki su upozorili da je rad medija u bh. društvu i dalje otežan.

/Nezavisne/

PODIJELI