Spisak problema u Oružanim snagama (OS) BiH iz godine u godinu je sve duži, a dok srpski predstavnici smatraju da treba da se ide u dodatno smanjenje broja vojnika i drugih vojnih lica, bošnjačka politička strana ne želi ni čuti za to, te na sve načine krči put ka dodatnom povećanju vojnog budžeta.
Godišnji izvještaji o uslovima boravka vojnika, oficira i podoficira u kasarnama, koje podnosi parlamentarni vojni povjerenik u Parlamentu, pokazuje da je situacija izuzetno loša, da nedostaju osnovne potrepštine, a da stanje nije dobro, vidljivo je iz materijala Ministarstva odbrane BiH.
Od ukupno planiranih 10.961, u resoru odbrane popunjeno je 9.556 radnih i formacijskih mjesta. I lani je, po raznim osnovama, profesionalna služba prestala za 410 vojnih lica, a trend napuštanja OS pojačan je nakon ulaska Hrvatske u EU, posebno onih kadrova iz reda hrvatskog naroda.
Najviše profesionalnih vojnih lica prošle godine je, prema podacima iz izvještaja o radu MO, razdužilo uniformu i čizme zbog sticanja uslova za odlazak u starosnu penziju (159), a u stopu ih slijede oni koji su podnijeli lične zahtjeve da odu iz službe. Takvih je lani bilo 148, a najviše iz reda bošnjačkog, zatim srpskog, pa hrvatskog naroda. Osim toga, pojedinci su se sa službom pozdravili zbog neopravdanih odsustava, disciplinske kazne, trajne zdravstvene nesposobnosti, a bilo je i slučajeva kada su napuštali trenutne pozicije radi konkurisanja za prijem u nekoj drugoj kategoriji vojnih lica, te zbog nepovoljnih službenih ocjena.
Odlasci vojnika i drugih vojnih lica su, prema mišljenjima nadležnih, dijelom posljedica loših uslova boravka i rada u vojnim objektima, kao i malih primanja, uprkos budžetu koji premašuje 270 miliona maraka, jer BiH ne može da podnese ovoliki broj profesionalnih vojnih lica i da, uz to, stvori dobre uslove za njihov rad.
SDA je u parlamentarnu proceduru uputila inicijativu kojom predlažu da MO sačini izvještaj o uslovima rada pripadnika OS, obuhvatajući njihov službeni, lični, porodični i ukupni društveni standard, te eventualno predloži i mjere za poboljšanje njihovog standarda. O tome je trebalo da se izjasni i Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH, ali je sjednica odgođena zbog nedostatka kvoruma, pa se očekuje da će nova biti zakazana i održana narednih dana.
Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost u Parlamentu BiH Dušanka Majkić istakla je da Bošnjaci nastoje da dođu do povećanja budžeta za OS, dok Srbi cijelo vrijeme govore da treba smanjiti vojni resor.
– Formalno, one su smanjene, ali je ključna rečenica koja kaže da će do toga doći kada BiH potpiše akcioni plan za članstvo, a to praktično znači nikad. Čak su iz NATO-a govorili da BiH mora ili smanjiti OS ili povećati izdvajanja. S obzirom na to da nema mogućnosti za više novca, ostalo je smanjenje broja aktivnih vojnih lica, ali Bošnjaci ne žele da čuju za to, iako je problema isuviše. To je ozbiljno pitanje o kojem treba otvoreno razgovarati, ali oni o tome ne žele da pričaju – istakla je Majkićeva i naglasila da svaka posjeta jedinicama OS pokazuje veliko nezadovoljstvo i loše uslove.
Podsjetila je da su nedavno započeli sastanak sa predstavnicima MO BiH, koji su dali svoje viđenje, te da čeka hoće li ga i završiti jer treba da dobiju odgovore na veoma krupna pitanja koja se tiču Ministarstva i OS.
Šef poslaničkog Kluba SDA u Predstavničkom domu Adil Osmanović nije odgovarao na telefonske pozive, kao ni predsjedavajući Kluba delegata iz reda Bošnjaka u Domu naroda Asim Sarajlić (SDA), koji je i predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost.
Prijem
U profesionalnu vojnu službu lani su primljena 132 kandidata u početni čin vojnika. S druge strane, prema podacima iz MO BiH, u čin oficira su primljene 102 osobe, te 47 u početni čin podoficira.
