BANJALUKA, SARAJEVO – Iako su, sudeći po statističkim podacima, u proteklom periodu rasle plate u BiH, njeni građani su, po iznosima koji im liježu na tekuće račune, još na začelju regionalne tabele.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna isplaćena neto plata za septembar 2021. godine iznosila je 1.006 KM, što pokazuje nominalan rast za mršavih 1,9 odsto u odnosu na decembar 2020. godine.
Takođe u septembru, prosječna neto plata u Sloveniji iznosila je 1.210 evra ili konvertovano u našu valutu – 2.360 maraka.
Očekivano, mnogo kaskamo i za prosjekom u Hrvatskoj, gdje se, takođe u septembru, u prosjeku zarađivalo 7.108 kuna, odnosno 1.846 maraka.
U Srbiji još nisu izračunali iznos plata za posmatrani mjesec, ali jesu za avgust, kada se zarađivalo 64.639 dinara, ili 1.075 maraka.
I građanima Crne Gore, kada je o platama riječ, gledamo u leđa, pošto je u toj državi prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru iznosila 533 evra (1.039 KM). Uz to, crnogorske vlasti planiraju smanjenje poreskog opterećenja rada uz neutralan efekat na budžet, a ciljaju na povećanje plata, spoljne konkurentnosti i izvoza.
“Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 evra”, najavio je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, dok je crnogorski ministar finansija Milojko Spajić rekao da se očekuje da će do kraja 2022. godine prosječna plata otići na 700 evra.
Borac za zaštitu prava potrošača iz Mostara Marin Bago ističe da više nije samo pitanje kolika nam je plata, već šta se njome može kupiti.
“Mi čitavu platu potrošimo na hranu. To nema nigdje. Nijemac će potrošiti 35% jedne plaće za hranu za čitavo domaćinstvo, a ovdje se potroši čitava. To je taj problem – odnos cijena i plaća”, kaže Bago, inače predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.
Prema njegovim riječima, drugi problem je taj što u evropskim zemljama građani ne plaćaju brojne troškove u potrošačkoj korpi, jer to pokriva država, što u BiH nije slučaj.
“Kod nas država ne pokriva maltene ništa. Dakle, šta mi dobijamo od poreza koje plaćamo? Dobijamo vrlo malo. Šta to država može učiniti da iznos potrošačke košarice bude manji? Mi plaćamo sve, pa i topli obrok djeci, sport i tako dalje, a ne bi to trebalo da plaćamo. Mi nismo samo potrošači, već i finansijeri, vlasnici proračuna. To je naš novac”, naglašava Bago u izjavi za “Nezavisne novine”.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da vlasti svih nivoa nisu iskoristile priliku da poprave stanje. Radnici se, ističe, odlučuju na odlazak van granica BiH, a kada se bude pravio presjek nakon svih ovih posljednjih dešavanja, brojke o onim koji su otišli biće ogromne.
“Bez obzira na to što nas vlasti uvjeravaju da smo u konstantnom rastu ne samo bruto društvenog proizvoda već i ekonomskih parametara, u smislu većih plata te boljeg standarda, pokazatelji su takvi da stagniramo, odnosno ne pratimo zemlje regiona, a da ne pričamo o Evropskoj uniji. Primjer je susjedna Srbija, koja ima strahovit rast u odnosu na BiH”, rekao je Šatorović u izjavi za “Nezavisne novine”.
Šatorović je istakao da ih često pitaju da li sindikalnu potrošačku korpu prave ekonomski eksperti.
“Danas ekonomski eksperti žive u svakom domaćinstvu koje uspije preživjeti sa platom od 400, 500, 600 ili 700 maraka, a najveći ekonomski stručnjaci, oni koji uspijevaju napraviti čuda, jesu penzioneri, jer ni oni sami nisu svjesni od čega preživljavaju”, naglasio je Šatorović.
Prema računici sindikata kojim on rukovodi, sindikalna potrošačka korpa u oktobru koštala je 2.101,71 KM.
A ako nam je za utjehu, prema dostupnim informacijama, posmatrajući širi region, najmanje se zarađuje u Sjevernoj Makedoniji (460 evra, odnosno 897 KM) te Albaniji (364 evra, odnosno 710 maraka).
NEZAVISNE/ Dragan Sladojević
