Kilogram krompira koštao je 0,70 KM tačno prije godinu dana, a sada je kila glamočkog, na pijaci, dvije marke. Crveni luk je bio 0,88 KM, a sada je 1,50 KM.
Domaće povrće na tržnicama po cijenama postaje luksuz i nedostižna roba za određene kategorije stanovništva. Šareni pasulj je šest maraka, mrkva 1,50 do dvije marke, šampinjoni šest maraka…
Istovremeno su i cijene prehrambenih proizvoda skočile po 50 odsto, pa je jasno je da je sve više novca potrebno za ishranu.
Saša Lalić, načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede RS, za Srpskainfo kaže da je, po analizama ovog ministarstva, nekoliko faktora uticalo na poskupljenje povrća.
On prvo napominje da su u 2020. godini, na početku pandemije, cijene povrća bile prilično niske.
– Te godine je veliki broj novih proizvođača zasijao određene površine, a i mi smo insistirali na tome. Podijelili smo nekih 500 paketa sjemena. To je oko 500 ha novih površina. Ta godina je bila izuzetno rodna, pa smo na ljeto imali viškove – ističe Lalić.
Onda je u sljedećoj godini, 2021, došlo do određenog smanjenja površina koje obrađuju veliki robni proizvođači. Smanjili su proizvodnju ili su napustili i neki od onih koji su sijali za vlastite potrebe u godini prije. Na sve to je bila izuzetno sušna godina što je uslovilo manjim urodom u svim proizvodnjama. Zbog toga je, kako navodi Lalić, došlo do povećanja cijena, ali i zbog skoka cijena energenata, prije svega goriva.
– Najviše je poskupio kupus. Zaista je velika razlika u cijeni; u proizvedenim količinama je 1.100 tona manje u 2021. u odnosu na 2020. – kaže Lalić.
Statistika je zabilježila da je kilogam kupusa u protekloj godini skočio sa 0,48 na čak 1,24 marke.
Lalić podsjeća da ministarstvo, odnosno Vlada RS, ne može da utiče na cijene jer se one slobodno formiraju na tržištu. Navodi kako Vlada pruža podršku domaćim proizvođačima povrća kroz premije.
