Proizvodnja šarana u BiH diše na škrge

0
128

Proizvodnja šarana u BiH prošle godine bila je manja za 52,99 odsto, a pastrmke veća za 23,08 odsto u odnosu na 2018. godinu, podaci su Agencije za statistiku BiH.

“Ukupna proizvodnja konzumne ribe u 2019. godini je veća za 9,01 odsto u odnosu na 2018”, rekli su iz Agencije za statistiku.

Dodaju da se od ukupne količine proizvedene konzumne ribe 92,06% odnosilo na pastrmku, 6,06% na šarana i 0,08% na ostale vrste riba.

Kada je riječ o RS, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, proizvodnja u šaranskim ribnjacima u 2019. godini bila je manja za 57,5%, a u pastrmskim veća za 56,2%. Od ukupno proizvedene ribe proizvodnja pastrmke čini 87,0%, šarana 11,7% i ostale ribe 1,3%.

Dragan Šepa, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju u Privrednoj komori RS, kaže da su, prema podacima kojima raspolažu, određena preduzeća smanjila obim proizvodnje, a pojedina su se i prestala baviti ovom djelatnošću, što je uticalo na smanjenje proizvodnje.

“Takođe, u mjesecima kada je potražnja za ribom kod nas najveća, suočavamo se sa činjenicom da se riba na naše tržište uvozi po damping cijenama (pretežno šaran), što svakako ugrožava naše domaće proizvođače i domaću proizvodnju uopšte”, kaže Šepa.

Šepa je istakao da je, sa druge strane, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS ove godine ribarstvo znatno podržalo i uključilo u sistem podsticaja za kapitalne investicije.

“Neophodno je stimulisati i podsticati domaću proizvodnju da proizvodimo hranu u količini koju je moguće proizvesti”, rekao je on.

Nenad Šibarević, vlasnik ribnjaka iz Banjaluke, kazao je da je proizvodnja ribe niskoprofitabilno zanimanje kod nas te da bez pomoći Ministarstva poljoprivrede ne može da opstane.

“Oni koji su privatizovali ribnjake u Saničanima i Prnjavoru su u stečaju. Ljudi su mislili da tu ima puno para i onda su vidjeli da su male marže i mala zarada i da bez pomoći nadležnih nema opstanka. Centar za razvoj i unapređenje sela iz Banjaluke donekle vodi računa o nama koji proizvodimo ribu”, rekao je Šibarević, koji ima četiri ribnjaka.

Dodao je da su mali podsticaji za proizvođače ribe, a kada se za uzgoj šarana ograniči podsticaj, ne isplati se proizvoditi velike količine, jer uzgajivači nemaju adekvatnu zaradu pa odustaju.

Pad proizvodnje šarana uzrokovao je povećanje cijene pa je ova riba u posljednjih godinu dana i poskupjela.

“Prije nekoliko godina bio je četiri do pet KM po kilogramu, dok je sada cijena devet KM, što je vrlo visoko za našu kupovnu moć. Naš narod nema naviku da kupuje ribu, osim u vrijeme posta. Nemamo ni dovoljne količine šarana na tržištu. Svake godine ga je manje i sve je skuplji i skuplji, upravo zbog manje proizvodnje”, zaključio je on.

Darko Lazić, vlasnik ribarnice “Darko” iz Bijeljine, kazao je da ribnjaci vjerovatno nisu poribljavani te da je to doprinijelo smanjenju proizvodnje šarana.

“Evidentan je nedostatak šarana i porast njegove cijene. Usljed nedostatka šarana stanovništvo se odlučuje na druge vrste ribe, čije količine, logično, ne mogu da podmire sve potrebe i javlja se nestašica na tržištu”, rekao je Lazić i dodao da velike količine šarana uvoze iz Srbije.

“Što se tiče prodaje ribe kojom se bavim, ona se smanjila i za 100 odsto. Veoma je visoka cijena ribe u RS. U Srbiji je, u odnosu na Bijeljinu, 20 odsto jeftinija riba”, ističe Lazić te napominje da je šaran prošle godine bio sedam, a sada košta devet KM po kilogramu, dok je u Srbiji cijena u prodaji 6,5 KM, a kod nas u nabavci sedam, zbog čega pred slave ljudi iz Bijeljine idu u Srbiju da nabave ribu.

“Ribarstvo svih ovih godina nije imalo adekvatnu podršku od strane resornog ministarstva u dijelu kapitalnih investicija. Tek od ove 2020. godine i ribarstvo je uključeno u podsticaje za kapitalne investicije, tako da tek za nekoliko godina možemo očekivati pozitivne efekte ovih mjera”, rekao je Zoran Tepić, direktor ribnjaka “Janj”, koji posluje u sklopu “Tropic ribarstva”.

/Nezavisne/

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here