“Proteza za mozak” poboljšava pamćenje

0
124

Prema novim istraživanjima ljudski mozak ima otprilike 86 milijardi neurona i s tolikom količinom mogućih veza među njima, očekivali bi da ćemo s lakoćom zapamtiti svako naše životno iskustvo.

Međutim, u stvarnosti znamo da pamćenje blijedi, a ljudima s raznim bolestima poput Alchajmera ili demencije to je još i izraženije. Kako bi im pomogli, naučnici već godinama istražuju je li moguće u mozak ugraditi nekakav implantat kojim bi poboljšali prirodno stanje mozga.

Tim sa Univerziteta Južne Kalifornije (USC) koji vodi Dong Song krajem prošle godine predstavio je ono što su nazvali ‘memorijskom protezom’, a radi se o malenoj sondi s elektrodama koje mogu detektovati i reprodukovati signale u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za pamćenje. Oni su usadili uređaj u mozak 20 volontera koji su već imali elektrode u mozgu zbog liječenja epilepsije. Implantat je pratio aktivnost tokom testa u kojem su im pokazivali različite oblike, a kasnije su im tokom drugog testa ponovili iste te signale moždane aktivnosti u nadi da će poboljšati moć pamćenja. Testovi su tada pokazali poboljšanje pamćenja od 15 odsto i radnog pamćenja od 25 odsto.

Ali stvari su nakon njihove studije otišle još dalje te su naučnici koristeći električne impulse uspjeli značajno da poboljšaju pohranu novih informacija.

“Novi rad (objavljen u Journal of Neural Engineering) prvi pokušava pronaći kod kojim rade neuroni koji su povezani s tačno određenim sjećanjima”, rekao je Robert Hampson, profesor bolnice “Wake Forest” koji je radio na istraživanju.

Kako pojašnjava IEEE Spectrum, naučnici pokušavaju da “hakuju” komunikacioni sistem mozga slanjem umjetno generisanih poruka. U novom radu to su uspjeli na izuzetno ciljanom nivou.

Fokusirali su se na epizodno pamćenje, odnosno informacije koje su korisne određeno vrijeme – poput mjesta gdje ste parkirali, ili ostavili ključeve, a to pamćenje može lako da se ošteti.

Volonteri u novoj studiji radili su zadatke povezane sa tim pamćenjem i istraživači su pratili uzorke električne aktivnosti povezane s pohranom pamćenja. Hampson dodaje da su mogli da vide aktivnost 10 do 60 neurona u isto vrijeme i naglašava da se i kod ljudi sa oslabljenim pamćenjem vidi aktiviranje neurona za čuvanje pravih informacija.

Koristeći model koji su ranije razvili Teodor Berger i Dong Song sa svojim timom s USC-a oni su mogli da dekodiraju te uzorke i sintetizuju kod za pohranu pravilnih sjećanja te naprave vještačku verziju moždanog koda.

Volonterima su potom rekli da ponovo obave određene zadatke i za svakog su slali individualnu verziju tih električnih impulsa u ciljano područje hipokampusa. Jednostavnije rečeno, snimili su aktivnost povezanu s čuvanjem određenih informacija, napravili matematički model i dekodirali tu aktivnost i potom u mozak poslali taj kod kako bi postojeće pamćenje radilo bolje.

Hampson i njegov tim navode da se pamćenje poboljšalo za otprilike 35 odsto. Oni koji su imali veći gubitak pamćenja imali su i bolje rezultate, dok kod onih s dobrim pamćenjem nije bilo značajne promjene.

Inače, studiju je finansirala DARPA, agencija američkog ministarstva odbrane kojom se neuronaučnici podstiču na razvoj implantata koji će veteranima pomoći u borbi protiv gubitka sjećanja nakon traumatičnih povreda.

(Express.hr)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here