Domovima zdravlja u Republici Srpskoj dozvoljeno je da rade umanjenim kapacitetima, ako je u njihovoj lokalnoj zajednici pogoršana epidemiološka situacija. Kapacitet mogu da smanje do 75 odsto.
To je zaključak Republičkog štaba za vanredne situacije po kojem se, tako reći, primarne zdravstvene usluge građanima pružaju kao u martu i aprilu.
– U ovakvim epidemiološkim uslovima je neminovno da se vratimo režimu rada kao na početku epidemije novog virusa korona. Moramo više ići na telefonsku komunikaciju s pacijentima, dostavljanje recepata možda i na kućne adrese – ističe za Srpskainfo predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS Draško Kuprešak.
Bezbjednost
On tvrdi da građanima neće biti uskraćena nijedna zdravstvena usluga i da je stav struke i njega lično da se obezbijedi zdravstvena zaštita građanima u maksimalnom kapacitetu, ali da se istovremeno moraju sprovoditi mjere koje znače sigurnost pacijenata, ali i zdravstvenih radnika.
– Prilagodićemo rad svih naših službi u skladu s epidemiološkom situacijom – dodaje Kuprešak.
Po zaključku Štaba za vanredne situacije RS, domovi zdravlja u onim opštinama i gradovima gdje je došlo do pogoršanja epidemiološke situacije kapacitet rada mogu da smanje na 75 odsto, i to do kraja godine.
Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS, za Srpskainfo kaže da svaka zdravstvena ustanova organizuje svoj rad u skladu s epidemiološkom situacijom.
Rad po timovima
Tako su, kako kaže, pojedine zdravstvene ustanove dogovorile da timovi rade po 24 sata i da onda imaju tri dana slobodno.
– Ako se zarazi samo jedna osoba, to znači da cijeli tim mora u izolaciju. A njih nema ko da zamijeni. To bi automatski značilo da pacijenti jedno vrijeme na raspolaganju imaju manje zdravstvenih radnika – dodaje Šerbedžija.
Dodaje da organizacija rada u zdravstvenim ustanovama podrazumijeva minimalne kontakte, uključujući izbjegavanje javnog prevoza u cilju smanjenja rizika.
– Ako se pređe na posebne režime rada, tražićemo da se zdravstvenim radnicima obezbijedi hrana, kako bi rizik od zaraze dodatno smanjili – navodi Šerbedžija.
Stimulacije
Apeluje i na pacijente da ne kriju svoje simptome prilikom trijaže u zdravstvenim ustanovama, jer je veoma važno da se daju prave informacije.
– Bez obzira ne tegobe i simptome, niko neće ostati bez zdravstvene usluge – uvjerava Šerbedžija.
Smatra da zdrastveni radnici zaslužuju stimulaciju ili povišice, jer su već duže vrijeme pod velikim pritiskom, prije svega pod psihičkim pritiskom.
Domovi zdravlja u Banjaluci i Palama su trenutno pod najvećim pritiskom, jer ove dvije lokalne zajednice bilježe najveći broj zaraženih u posljednjih nekoliko dana.
Zabrinjavajući podaci
Direktorka Doma zdravlja Banjaluka, Nevena Todorović, izjavila je da je situacija u gradu veoma ozbiljna. Prema nedavnim podacima, na području koje pokriva Dom zdravlja Banjaluka, ima više od 1.000 zaraženih i oko 1.600 osoba u izolaciji.
– Ustanovili smo da oko 6,5 odsto pacijenata razvije tešku kliničku sliku i nalazi se na bolničkom liječenju. Ovi podaci su izuzetno zabrinjavajući i ovo što imamo danas su najveće brojke od početka epidemije. Zdravstveni radnici su veoma opterećeni, sve ljudske potencijale koje imamo smo stavili u službu zaštite zdravlja i molim građane da se pridržavaju mjera, kako ne bismo došli u još goru i težu situaciju. Najbolja potvrda težine situacije jeste da se, u zadnjih nekoliko dana, broj pozitivnih u gradu kreće oko 100 dnevno, što je ogroman broj – izjavila je Todorovićeva.
PRITISAK I NA BOLNICE
Pogoršana epidemiološka situacija u Republici Srpskoj utiče i na rad bolnica i Univerzitetskog kliničkog centra RS.
Tako se, po procjenama Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravstvo RS, a na osnovu činjenica da oko sedam do osam odsto zaraženih od trenutno aktivnih slučajeva bude hospitalizovano, u narednom periodu očekuje do 150 zaraženih na sedmičnom nivou koji zahtijevaju bolničko liječenje.
U skladu s potrebama, bolnice će ubuduće biti drugačije organizovane, a u krajnjem slučaju biće pretvorene u kovid bolnice.
