Ribolovci čuvaju dragulj Prnjavora

0
290

Sportsko ribolovno društvo (SRD) “Ukrinski cvijet” iz Prnjavora najavilo je za nedjelju, 26. marta, veliku radnu akciju čišćenja i uređenja jezera Drenova, pa su pozvali ribolovce i sve ljubitelje prirode da im se pridruže.

Da je jezero Drenova pravi dragulj opštine Prnjavor, potvrdio je za “Nezavisne novine” Miro Šikarac, predsjednik SRD “Ukrinski cvijet”, koji kaže da očekuje da će izlaznost na ovu aktivnost biti zadovoljavajuća.

“Plan je organizovati u toku godine više akcija čišćenja i održavanja jezera Drenova, ali i obale rijeka Ukrine i rječice Vijake. Vijaka je u vrlo lošem stanju i zapuštena je, a mi se trudimo, koliko možemo, da našu prirodu očistimo od smeća i da omogućimo ljudima da uživaju u prirodnim ljepotama. ‘Bistro’ je poznat pozdrav među ribolovcima, a da bi voda bila bistra i zdrava za biljni i životinjski fond, potrebno je raditi na edukaciji ljudi i podizanju ekološke svijesti”, kaže Šikarac i dodaje da veliki problem u zagađenju rijeke Ukrine predstavlja i Termoelektrana Stanari.

“Otpadne vode koje dolaze iz tog pravca direktno se puštaju u korito rijeke tako da, pored nesavjesnog bacanja smeća i stvaranja deponija, i to ugrožava biološki i ekološki diverzitet naših rijeka. To je problem na čijem rješavanju ćemo u budućnosti još raditi”, objašnjava Šikarac.

Ističe da je ipak mnogo toga urađeno proteklih godina, prije svega od strane same opštine Prnjavor, vezano za prevenciju divlje eksploatacija šljunka iz korita rijeka, jer se nesavjesnim vađenjem šljunka mijenja tok rijeke i uništava riblji fond.

Rijeka Ukrina, koja kroz opštinu Prnjavor protiče u dužini od oko 30 kilometara, veoma je atraktivna za ribolov, a naš sagovornik napominje da njihovo udruženje nosi naziv “Ukrinski cvijet” po jedinstvenom fenomenu u BiH pod nazivom “cvjetanje vode”.

“Jednom godišnje, sredinom avgusta, iz larvi sa dna riječnog korita, samo jednu noć na pojedinim dijelovima rijeke izlazi na milione insekata koji žive samo nekoliko časova, tek koliko im je potrebno da završe svoj reprodukcijski ciklus. Vodeni cvijet jedan je od najboljih i najcjenjenijih mamaca za lov soma, ali proteklih nekoliko godina taj fenomen je sve manji i manji. Javlja se sporadično, ne kao nekada, što je posljedica zagađenja rijeka”, tvrdi Šikarac.

Ljubitelja ribolova i prirodnih ljepota u Prnjavoru ne manjka, ali se iseljenjem i odlaskom u inostranstvo, kako kaže naš sagovornik, nekadašnja brojka od 1.000 članova smanjila na oko 400. Međutim, zbog bogatog ribljeg fonda posjećuju ih sportski ribolovci i iz drugih krajeva.

“Raspolažemo kapitalnim primjercima soma, šarana, amura, ponekog tolstolobika, štuke i klena. Većinu vrsta ribe imamo zastupljene i pokušavamo da sačuvamo riblji fond. Donijeli smo kao udruženje određene preporuke našim članovima kod ribolova, posebno kod nošenja šarana. Najvjerovatnije će ove godine biti moguće pecati šarana na jezeru, ali ga neće biti moguće nositi. I na taj način pokušavamo da obogatimo našu ponudu na jezeru, a u planu je i organizovanje evropskog prvenstva ili regionalnog prvenstva u ribolovu. Ako sve bude išlo po planovima, organizovaćemo i svjetsko prvenstvo, što će biti ogromna reklama, kako za opštinu Prnjavor, tako i za Republiku Srpsku”, zaključuje Šikarac.

Nezavisne novine

PODIJELI