Katarina Bilous u naselju Babanovac kod Prnjavora živi 54 godine, koliko traju i njeni problemi s vodom, zbog čega je bila među najaktivnijima u zagovaranju da se selo priključi na gradsku vodovodnu mrežu. Njeni i problemi stanovnika Mjesnih zajednica Babanovac i dijela Maćinog brda napokon će biti riješeni izgradnjom vodovodne mreže kroz Projekat općinskog okolišnog upravljanja (MEG2) kojeg zajednički finansiraju Švedska, Vlada Švicarske, Vlada Češke Republike, te Evropska unija, a provodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.
“Imala sam prije bunar koji je podmirivao nas sedmero u domaćinstvu. Kada su ljudi počeli da se masovnije doseljavaju i kopaju bunare, meni je nestalo vode. Onda sam bila prinuđena iskopati bazen, i kupovala vodu da ga napunim, ili sam vozila u kanisterima. Sve to je dosta skupo, i bilo mi je sve teže. Imam i vodu sa seoskog vodovoda, ali zadnjih 20 godina skoro da nema pritiska.” Katarini su, do okončanja svih radova na kućnom priključku, gradsku vodu prvo priključili na česmu u dvorištu. “Mnogo će mi ovo značiti! Bila sam presretna kada sam neki dan otvorila česmu i umila se gradskom vodom!”
Živimo normalan život
Lata Polovina u Babanovace je doselila prije 25 godina, bila je priključena na lokalni seoski vodovod, ali kaže kako vode više nije bilo, nego što ju je bila u prilici koristiti:
“I tako smo se evo 25 godina mučili. Dešavalo se da nikako nema vode po pet-šest dana, pa smo se snalazili, skupljali vodu, išli na izvor par kilometara odavde. Nekada se desi da bude samo na ovoj česmi ispod kuće, ali samo curi, pa nahvatamo koliko stignemo u posude, onda naljevamo u mašinu i peremo, i tako smo se snalazili za kupanje i sve ostalo. Tražili smo stalno da nam priključe vodu, išli, pisali molbe u ministarstvo, ali nismo nikako mogli dobiti vodu do sada”, priča Lata Polovina, ne krijući zadovoljstvo:
“Vodu imam već osam dana, super je i ne može biti bolje, presretna sam! Vode ima stalno, pritisak je dobar, kupanje, mašina pere, djeca kad mi dođu na vikend imaju vodu, živim neki normalan život”.
Da moj Rajko više ne ide u bunar
Rajko Jović kaže da je imao vodu iz bunara koji je sagradio kad i kuću, odmah nakon što se sa suprugom Ljeposavom doselio:
“Izbjegli smo iz Maglaja. Ovdje smo kupili placeve i popravili kuće. Vode nismo imali, nisu nam dopustili da se priključimo na seoski vodovod. Dok nismo završili bunar, vodu sam kupovao, svako jutro mi je čovjek iz Velike Ilove dovozio sa traktorom po 3000 litara.”
Rajko dodaje kako mu je u posljednje vrijeme bilo sve veći problem sići u bunar u slučaju potrebe za popravkom pumpe ili drugim radovima:
“Do sada sam koristio bunar, vode je bilo, ali priključenje na gradski vodovod nam je veliko poboljšanje. Ranije, svako malo se desi neki kvar na pumpi, onda moram ići u bunar, a to je sad za mene sa 73 godine veliki problem, ne mogu ja više ući u bunar”.
Supruga Ljeposava također je sretna zbog dolaska gradske vode u selo i njihovu kuću.
“Gradska voda nam znači puno, znači nam život! Da moj Rajko više ne ide u bunar, ne može više raditi oko tih pumpi kada se nešto pokvari. Bolji je i pritisak nego prije, kad zalivam cvijeće, samo na pola odvrnem!”.
Mogućnost priključka za 500 domaćinstava
Direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod” Prnjavor Ljubiša Sibinčić kaže kako će izgradnjom vodovodne mreže oko 500 domaćinstava Babanovca i Maćinog brda dobiti mogućnost da se priključi na gradski vodovod, te da imaju kvalitetnu i zdravstveno provjerenu vodu. To, do sada, nije bio slučaj.
“Građani su imali svoj lokalni vodovod i taj seoski sistem je imao oko 250 korisnika koliko su ih imali na spisku, taj broj se širio i onda su došli u probleme. Ogroman je broj ljudi bio na mreži, klima se mijenja, i često su ostajali bez vode. Sistem je uz to bio zastario, uz dosta gubitaka, i stav je bio da se on ne može samo prikopčati na gradski vodovod, nego je bila potrebna potpuna rekonstrukcija. Sistem nije održavan, a voda nije adekvatno kontrolisana.”
Sibinčić dodaje da su zadovoljni interesom građana za priključenje. U momentu razgovora su bila podnesena 93 zahtjeva za priključenjem, dok je već bilo 28 priključenih.
Partnerski odnosi u prvom planu
“Prioritet su oni koji nikako nemaju vodu, ili imaju vrlo loš pritisak, dok će se oni koji imaju svoje bazene i stabilniju situaciju, vjerovatno posljednji prijaviti. Dio njih koji žive u nižim dijelovima su se spojili na gradski vodovod ranije i tu će se vjerovatno raditi prespajanja kako bi imali urednije i bolje snabdjevanje, dok u 40 kuća nisu nikada ranije imali vodu, i njih smo prve obavijestili da podnesu zahtjeve kako bismo ih što prije spojili i riješili njihov problem”, kaže Ljubiša Sibinčić, dodajući kako je osim građana, MEG projekat pozitivno uticao i na samo preduzeće:
“Kroz MEG projekat smo uspostavili službu za odnose sa korisnicima, redovno se vrše anketiranja, obavještavanja i svi mogući vidovi komunikacije sa potrošačima. Poboljšana je i komunikacija s Gradom s kojim sada imamo uspostavljene i zvanične odnose kroz potpisane ugovore. Bolje je razumijevanje i bolja saradnja. Promijenjena je svijest i partnerski odnosi su stavljeni u prvi plan”.
Uspostavljanje i unaprjeđenje sistema
Uz infrastrukturalnu komponentu, i gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš ističe uspostavljanje i unaprjeđenje sistema.
“Prnjavor je od početka projekta u ovoj priči, i mogu reći da nismo imali boljeg i učikovitijeg projekta nego što je ovaj. Posebno je važno da je projekat bio zasnovan na našim rezultatima, da su se cijenili doprinosi i rezultati koje smo ostvarivali i to nam je dalo motiv da se takmičimo sa drugim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini, ali i da uvidimo gdje smo loši i šta možemo da popravimo kroz razmjenu dobrih praksi iz drugih lokalnih zajednica koje su učestvovale u Projektu. U posljednjoj evaluaciji Grad Prnjavor je osvojio prvo mjesto od svih starih lokalnih zajednica koje su bile, a posebno važno je da je napredak procijenjen na 100 posto.”
Tomaš dodaje kako smatra da je ostvaren ogroman napredak kroz sve aktivnosti.
“Kao posljedicu svega građani žele vidjeti infrastrukturalne projekte, a za nas je opet važno i ono što je prije toga bilo. Kroz postavljanje uslova nama, napravili smo sistem koji funkcioniše trenutno u samom Gradu Prnjavoru, koji je dao rezultate prije svega u Vodovodu, te njih pozicionirao na prvo mjestu. Shvatili smo, i oni i mi, gdje su greške, gdje su problemi i šta treba da radimo”, kaže, posebno ističući uspostavljene odnose između grada i komunalnog preduzeća, “u smislu da svaka usluga mora biti zasnovana na ekonomskoj cijeni, i da je neko mora platiti”:
“Ukoliko to ne može biti krajnji korisnik onda će to uraditi Grad, i takav sistem imamo uspostavljen za sve one koji su korisnici Centra za socijalni rad u Prnjavoru za koje finansiramo određeni iznos potrošnje komunalnih usluga, u ovom slučaju vode, ali takav sistem treba biti uspostavljen i kod drugih usluga, kao što je odvoz smeća i neke druge komunalne usluge. Taj benefit nam je sigurno jedna od najvećih prednosti koje smo dobili zahvaljujući ovom projektu”.
Vrijedni infrastrukturni projekti za građane
Gradonačelnik Tomaš ističe kako su, na koncu, i građani dobili ono što je za njih najbitnije – vrijedne infrastrukturne projekte:
“Prvo je urađena sanacija vodovodne i kanalizacione mreže u Ulici Vida Nježića, najduže ulice u gradu, što bez pomoći MEG projekta ne bi moglo biti realizovano i u tom kontekstu su nam značila određena inicijalna bespovratna sredstva. Pored rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže koja je bila stara koliko i sam Prnjavor, važna su i ulaganja u privredne kapacitete, što je naišlo na opšte zadovoljstvo i privrednika, i radnika koji su zaposleni u tim firmama. Jedan projekat se odnosio na dodatna zapošljavanja u privredi, dok je drugi projekat bio usmjeren na nabavku opreme i mašina za pojedine privredne subjekte. Veoma važan projekat je bio i gradnja vodovodnog sistema u poslovnoj zoni Bijaka u kojoj danas imamo 17 novih privrednih subjekata. Na taj način smo riješili vodosnabdjevanje tog dijela, ali što je poseban benefit – na tu mrežu se dalje nadovezuje rješenje vodosnabdjevanja Mjesne zajednice Štrbci koja je najveća mjesna zajednica u Prnjavoru”.
Kad je u pitanju MEG2, gradonačelnik Tomaš ističe kako je posebno zadovoljan što su inicijalna bespovratna sredstva ostvarena kroz Projekat, uz učešće Grada Prijedora, upotrijebljena upravo za snabdjevanje vodom kroz gradnju novog vodovodnog sistema Mjesne zajednice Babanovci i dijelom Maćino brdo:
“Izgrađeno je oko 11 kilometara vodovodne mreže na koju se potencijalno može priključiti oko 500 domaćinstava. Ljudi su imali privatni vodovod koji nije bio zadovoljavajući ni kapacitetom, kao ni kvalitetom mreže, i mislim da smo im ovim riješili višedecenijski problem. Bez inicijalnih sredstava MEG projekta za krupne stvari kao što su spomenuta četiri projekta oni bi i danas bili na čekanju”.
