Rusija gradi put koji će spojiti svijet

0
117

Rusija namjerava da u razvoj Sjevernog morskog puta, najkraće rute koja spaja Evropu i Aziju, u narednih pet godina uloži nešto više od 150 milijardi dolara. Stručnjaci su saglasni da čim bude realizovana sva neophodna infrastruktura potrebna za obezbjeđivanje plovidbe tokom čitave godine, ova ruta bi mogla da preuzme primat u odnosu na Suecki kanal.

Prema planu da Severni morski put uopšte zaživi kao ruta za trgovinu između Azije i Evrope, analitičari tvrde da je potrebno povećati promet tereta do 80 miliona tona godišnje. U te svrhe će iz ruskog državnog budžeta biti izdvojeno nešto više od 300 milijardi rubalja (4,6 milijardi dolara), dok će ostatak sredstava finansirati druge državne kompanije koje su uključene u ovaj projekat.

Prije svega su to ruska državna nuklearna korporacija „Rosatom”, koja je ujedno i infrastrukturni „operator” Sjevernog morskog puta, koja bi trebalo da izdvoji 173,1 milijardu rubalja, zatim Federalna agencija za morski i riječni saobraćaj „Rosmorečflot” – 226,5 milijardi, dok će 235,9 milijardi rubalja biti izdvojeno za spajanje željeznice, a 169,6 milijardi za izgradnju neophodnih lučnih habova.

U ta sredstva ulazi, između ostalog, i izgradnja nuklearnih ledolomaca, kao i nekoliko na mješoviti pogon, izgradnja terminala za kompresovanje prirodnog gasa „Utrenji”, zatim uspostavljanje globalnog pomorskog sistema za komunikaciju, kao i modernizacija baze, gdje će biti raspoređena spasilačka flota, kao i tehničke službe za sve vanredne situacije.

Imajući u vidu da je ruska ekonomija veoma orijentisana na energetiku, odnosno naftu i gas, kao i da se značajan dio budžeta puni upravo zahvaljujući ovim branšama, Arktik za Rusiju igra veoma važnu ulogu, za Sputnjik objašnjava Grigorij Dobromelov, član organizacionog komiteta Arktičkog foruma.

Kada je riječ o gasu, Sjeverni morski put omogućava da se značajno skrati vrijeme, ali i umanje troškovi prilikom transporta plavog energenta u kompresovanom vidu, sa trenutnih 36 na 19 dana, budući da se sada taj transport odvija kroz Suecki kanal. Primjera radi, put od Vladivostoka do Sankt Peterburga Sjevernim morskim putem iznosi 14.000 kilometara, a preko Sueckog kanala 23.000.

Pored gasa, zona iznad Arktičkog polarnog kruga za Rusiju predstavlja glavnu bazu za eksploataciju i ruda i minerala — tamo se nalazi 95 odsto ruskog nikla i kobalta, preko 80 procenata gasa, 25 odsto nafte i 60 procenata bakra.

Kada je riječ o drugim zemljama koje bi bile potencijalni korisnici ovog morskog puta, prije svega treba spomenuti Kinu. Tamošnji stručnjaci ocijenjuju da bi transport Sjevernim morskim putem umanjio cijenu kineske robe izvezene u Evropu duplo, a utoliko manji bi bili i troškovi isporuke.

Treba napomenuti i da se značajna stvar dogodila prošle godine, kada je danska kompanija i svjetski lider u prevozu robe „Maersk lajn” poslala probni brod Sjevernim morskim putem. Tada je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je ta plovidba okrenula novu stranicu u istoriji morske plovidbe, budući da je taj primjer poslužio da se opravda bezbjednost i efikasnost ruskog Arktika.

Međutim, glavni nedostaci Sjevernog morskog puta su surovi prirodni uslovi, jer se plovidba većim dijelom godine ostvaruje uz pomoć ledolomaca kojih trenutno nema dovoljno. Danas je u opticaju osam ledolomaca — četiri nuklearna („50 godina pobjede”, „Jamal”, „Tajmir” i „Vajgač”), kao i četiri na mješoviti pogon („Admiral Makarov”, „Krasin”, „Kapetan Hlebnikov” i „Kapetan Dranjicin”).

Vojni analitičar Vladislav Šurigin pojašnjava da je pri sadašnjim klimatskim uslovima plovidba Sjevernim morskim putem moguća i isplativa isključivo u slučaju kada brodovi prolaze u vidu karavana, s obzirom da je veći dio vremena put prekriven debelim slojem leda. Svega dva ili najviše tri mjeseca brodovi ovom rutom mogu da prolaze bez pomoći ledolomaca, dodaje.

Šurigin ističe i da Rusija u globalnim razmjerama trenutno ima najveću flotu ledolomaca na svijetu. „U toku je izgradnja pet teških atomskih ledolomaca tipa ’Sibir‘, počinje se sa izgradnjom superledolomca ’Lider‘, koji će tokom čitave godine moći da drobi led, ma koliko on bio debeo, čak i u uslovima najteže zime. Osim toga, Rusiji je potrebno i desetak ledolomaca koji nisu na nuklearni pogon, a koji bi mogli da rade u lukama ili da obezbjeđuju manji tranzit”, dodaje.

Upitan da li Rusija ima kapaciteta da iznese ovaj pozamašan projekat, Dobromelov tvrdi „i te kako”, budući da se na ovome zasniva cijelokupna strategija razvoja Sjevernog morskog puta, kako bi Rusija bila u mogućnosti da samostalno ostvari plovidbu, ali i zbog činjenice da za sada nijedna druga država na svijetu nema kapacitete poput ruskih.

Inače, poređenja radi, preko Sueckog kanala danas se prevozi preko milijardu tona robe godišnje, dok preko Sjevernog morskog puta ta brojka iznosi svega 200.000 tona. Takođe, broj brodova koji godišnje prođe Sjevernim morskim putem jednak je broju plovila koji kroz Suecki kanal prođe za svega jedan dan. (Sputnjik)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here