Šeranić: Nadamo se vakcini i lijeku do idućeg ljeta

0
138

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, poručio je u intervjuu za “Nezavisne” da o virusu korona svi učimo u hodu te da i javnost ima određene nedoumice jer nema relevantnih naučnih pokazatelja koji to mogu da dokažu.

Vakcina i lijek protiv ovog virusa, kako je istakao, mogli bi biti dostupni iduće godine, što bi i  olakšalo situaciju u smislu ugroženih grupa i u liječenju, te da će tek onda biti moguće značajnije dizanje mjera koje su na snazi.

“Tada ćemo imati jasniju situaciju i ovo će sve biti iza nas. Sad je stvar kako da organizujemo sistem, ali i naše živote”, rekao je Šeranić.

NN: Kakva je trenutno situacija kada se radi o novozaraženima?

ŠERANIĆ: Ona nije povoljna s obzirom na to da imamo evidentan rast broja novozaraženih lica. Posljedično tome, imamo i rast broja lica koji se javljaju u bolnice. Što se tiče mjera, u ovom trenutku sprovodimo mjere prema zajednici i prema pojedincu, i to su mjere koje u okviru vanredne situacije koje imamo nismo ni ukidali. Sad je samo do načina kako se one sprovode. Došlo nam je ljeto, a ljeto samo po sebi traži i kupanje i zabave i izlete i okupljanja…

NN: Bilo je neko očekivanje da će usljed toplog vremena virus malo splasnuti?

ŠERANIĆ: Nema relevantnih naučnih i stručnih pokazatelja da će to biti tako i to sam ja i naglašavao. Očigledno je da virus nema sezonalnost kao što je ima, recimo, virus gripa, i zato smo davali te oprezne izjave.

NN: Očekivalo se i da će sunce uništiti genetski materijal virusa?

ŠERANIĆ: Da biste to mogli utvrditi, morate imati dugoročne studije. Ne možemo još ništa reći o sezonalnosti ovog virusa kad ga nemamo ni jednu punu sezonu.

NN: Učimo u hodu, takoreći?

ŠERANIĆ: Apsolutno. Na kraju krajeva, i javnost ima određene nedoumice jer nema relevantnih naučnih pokazatelja koji to mogu da dokažu.

NN: Veliki problem imaju i mediji koje vrste informacija da daju u javnost zato što nema dovoljno pouzdanih studija, zar ne?

ŠERANIĆ: Tako je, u praksi ne učimo u hodu samo mi, učite u hodu i vi. Zato je važno da mi iz javnih institucija prenosimo one informacije koje dolaze od Svjetske zdravstvene organizacije, Evropskog centra za kontrolu bolesti. Ja se nadam da ćemo sljedeće godine u ovo vrijeme imati jasniju situaciju i da će ovo sve biti iza nas. Sad je stvar kako da organizujemo sistem, ali i naše živote.

NN: Kažete sljedeće godine u ovo doba će se znati. Šta bismo, otprilike, mogli očekivati tada kad su u pitanju i virus i mjere koje će se sprovoditi?

ŠERANIĆ: Teško je reći, zato i kažem da se nadam. Ali očekujem da ćemo sljedeće godine u ovo doba vjerovatno imati vakcinu kojom ćemo olakšati situaciju u smislu ugroženih grupa koje ćemo vakcinisati. Takođe, očekujem da ćemo imati lijek kojim ćemo moći pomoći onima koji su oboljeli.

NN: U svijetu se pominje lijek remdesivir, da li on zaista može pomoći?

ŠERANIĆ: Postoje terapije, ali studije još nisu potpuno jasne. Taj lijek je pokazao veliku uspješnost što se tiče liječenja u Americi jer su oni radili studije. Imamo i jedan lijek koji dolazi iz Japana i u okviru kliničke studije učestvuje naš klinički centar. Kada prođu sve faze kliničkih studija, sigurno ćemo imati i lijek. A kad to dobijemo, onda možete da djelujete direktno na virus, a onda možete da popuštate mjere. Sve dok ne bude tako, moramo da djelujemo prema pojedincu i zajednici.

NN: Da li ljudi koji su preležali bolest imaju trajan imunitet?

ŠERANIĆ: Ne možemo još reći. Još nemamo imunološke potvrde kakvu vrstu imuniteta ostavlja ovaj virus.

NN: Da li vi već radite neka ispitivanja s ljudima koji su to već preležali?

ŠERANIĆ: Apsolutno. Imao sam prilike da razgovaram s kolegama s kliničkog centra koji su bili zaraženi. Već se na tom radi i sve te stvari pratimo, a radiće se i studije. Međutim, opet će trebati uraditi više pojedinačnih studija da bismo imali jednu grupnu studiju koja će nam reći šta se tačno dešava.

NN: Bilo je nekoliko obolijevanja mlađih ljudi, a imali smo i onu tragediju s troje preminulih u jednoj porodici. Zna li se šta izaziva različite posljedice?

ŠERANIĆ: Podaci pokazuju da lica starija od 65 godina i koja imaju druga hronična oboljenja lošije podnose infekciju. Ali imuni sistem vašeg organizma na infekciju odgovara na specifičan način, tako da će uvijek biti određen procenat ljudi koji će je teško podnijeti. Sad treba da utvrdimo ko su ti ljudi i zbog čega se to dešava kod tih osoba. Takođe, treba uzeti u obzir u kojem trenutku se mlađa lica javljaju u ambulantu i da li se sama liječe. Ali, glavna poruka ostaje: nemojte da dozvolimo da dođemo u situaciju da obolimo, nego da preventivno djelujemo.

NN: Šta je prava prevencija? Da li je to zdrava ishrana, fizička aktivnost…?

ŠERANIĆ: Kad govorim o prevenciji, govorim o prevenciji prenosa virusa, znači maske i slično. Naš imunitet je takav kakav jeste. Teško je sad istrčati određeni broj kilometara da bi vaš imunitet adekvatno odgovorio na ovaj virus.

NN: Kada se može očekivati šire testiranje populacije na antitijela?

ŠERANIĆ: Ja sam utorak imao sastanak sa SZO, koja bi sufinansirala u određenom aspektu ta istraživanja, koja bi kod nas radila dva medicinska fakulteta i Institut za javno zdravstvo, nakon čega bismo to svakako predstavili javnosti. Planirano je da takva vrsta istraživanja bude u septembru u RS, što bi nam bilo dobro kao podatak pred sezonu respiratornih virusa kako bismo stekli sliku šta u populaciji imamo s prokuženim stanovništvom.

NN: I dalje se govori da je najvažnije ne preopteretiti zdravstveni sistem. Šta je u tom smislu kritičnije – osoblje ili oprema?

ŠERANIĆ: Pojedinac. Hajde da ga ne gledamo kao osoblje, nego kao pojedinca koji živi u zajednici, koji  boravi i ima potrebe da se druži kao što imate i Vi i svi mi. Svi imamo istu vrstu odgovornosti, a zdravstveni radnik treba da bude svjestan da može da donese infekciju unutar same zdravstvene ustanove.

NN: Manje se pojavljujete u javnosti nego ranije. Da li je to strategija?

ŠERANIĆ: Jednostavno se desilo da kako se smanjio intenzitet i padao broj lica koja su zaražena, tako smo se i mi vratili redovnom poslu da Institut preuzme ulogu izvještavanja jer to i jeste njegova obaveza. Mi se u Ministarstvu bavimo nizom drugih stvari. Svakako želim reći da svako jutro stručno operativno tijelo ima sastanke kojima prisustvujem, a i dalje sam dostupan javnosti kao i do sada.

U slučaju propusta povlačićemo pitanje odgovornosti

NN: Bilo je primjera smjenjivanja i kažnjavanja određenih zdravstvenih radnika, a i ranije su bile najavljivane neke komisije. Kakva je tu situacija?

ŠERANIĆ: Svi jasno znaju kakve su upute kad se radi o ponašanju. Vrlo je važno da u bolnicama postoje komisije za sprečavanje interhospitalnih infekcija. Ali isto tako, važno je da direktori bolnica s načelnicima dogovaraju načine prevencije širenja virusa. Naravno da je zdravstveni radnik lice koje se može zaraziti i mimo bolnice. Stvar je kako se ponašaju ti radnici unutar ustanove i kako radimo s licima koja su s njima u kontaktu. Svaki put kad se desi nešto, mi ćemo povlačiti pitanje odgovornosti. Odgovornost postoji i ja sam na funkciji koja je odgovorna i svakako se i moja odgovornost uvijek može povući.

/Nezavisne/

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here