Sa zaoštravanjem trgovinskih tenzija i novim prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti carine Meksiku ako ta zemlja ne zaustavi dolazak migranata u SAD, povećavaju se strahovi od recesije ne samo u najvećoj svjetskoj privredi, veći i globalno, pišu svjetski mediji.
Pretnja od recesije
Fabrička proizvodnja usporila se u SAD, Evropi i Aziji prošlog mjeseca pošto je eskalacija trgovinskog rata između Vašingtona i Pekinga povećala strahove od globalne recesije, piše agencija Rojters.
Podaci o rastu bi mogli da se dalje pogoršaju u predstojećim mjesecima kada veće carine uzmu danak u trgovini i smanje optimizam kompanija i potrošača, ocjenjuje Rojters, ističući da bi to moglo dovesti do gubitka radnih mjesta i odložiti odluke o investicijama. Trgovinski rat SAD-Kina, smanjenje prodaje automobila i problematičan izlazak Velike Britanije iz Evropske unije negativno su se odrazili na proizvodne aktivnosti u maju.
Neki ekonomisti predviđaju svjetsku recesiju ako se trgovinske tenzije ne smanje na samitu G20 u Japanu krajem juna, kada bi mogli da se sastanu predsjednici SAD i Kine, Donald Tramp i Si Đinpin, ukazuje Rojters i dodaje da su tržišta izgleda već uračunala veće šanse za recesiju i smanjenje referentnih kamatnih stopa u Federalnim rezervama i drugim centralnim bankama.
Prema istraživanjima Instituta za upravljanje nabavkama (Institute for Supply Management – ISM) i IHS Markita, proizvodna aktivnost u SAD pala je u maju. Rojters podvlači da su podaci ISM-a najgori od oktobra 2016, dok je Markitov indeks nabavki u privredi – mera proizvodnih aktivnosti – na najnižem nivou od svjetske finansijske krize 2009. Ti podaci su, kako piše agencija, uglavnom prikupljeni prije nego što su trgovinske tenzije porasle prošle nedjelje kada je Tramp zaprijetio novim taksama Meksiku i odlučio da okonča preferencijalni trgovinski aranžman prema Indiji.
Strah među privrednicima
Američki poslovni lideri su, takođe, sve zabrinutiji da bi SAD mogle ući u recesiju do kraja 2020, prije svega zbog protekcionističke trgovinske politike, ukazuje američka televizija CNN.
Izvještaj Nacionalne asocijacije poslovne ekonomije (National Association for Business Economics), koji je zasnovan na odgovorima 53 ekonomista i koji se smatra vodećim barometrom o tome šta misli američka poslovna zajednica o smjeru privrede, ukazuje na porast strahovanja o recesiji među ekonomistima.
Analiza objavljena dok SAD zaoštravaju trgovinski rat s Kinom i drugim trgovinskim partnerima, kao što su Meksiko i Indija, navodi CNN, ukazuje da je rizik od recesije u neposrednoj budućnosti nizak ali da će “brzo porasti” sljedeće godine – rizik od recesije u 2019. je na 15 odsto, ali se šanse za recesiju do kraja 2020. procjenjuju na 60 odsto.
Rekordan američki niz
Rast američke privrede ovog mjeseca ulazi u 10. godinu i u julu će postati najduži niz ekonomske ekspanzije u toj zemlji, prevazilazeći dužinu rasta iz 90-ih godina, piše Volstrit džurnal, ali ukazuje na opasnosti od recesije na koju SAD možda neće imati prikladan odgovor.
Ne postoji ekonomsko pravilo koje kaže da period rasta mora završiti i druge zemlje su imale mnogo duži niz rasta, ukazuje američki list, dodajući da ipak trgovinski ratovi s Kinom, Meksikom i drugim zemljama mogu ugroziti povjerenje kompanija, domaćinstava i investitora.
Više od 20 miliona radnih mjesta je stvoreno od 2009. godine i od tada se ukupna vrijednost američkih domaćinstava – zbir vrijednosti stvari kao što su imovina i dionice minus dugovi i hipoteke – povećala za 47 hiljade milijardi dolara, ali bi ti dobici mogli biti ugroženi u slučaju recesije.
Prema analizi glavnog ekonomiste u Mudis analitiks (Moody's Analytics) Marka Zandija, ukazuje Volstrit džurnal, ako Tramp ispuni sve pretnje o povećanju carina – 25 odsto na svu kinesku robu, 25 odsto na izvoz iz Meksika i takse na uvoz automobila – to će znatno povećati namete američkim domaćinstvima i kompanijama, što bi napreglo tržišta i gurnulo SAD u recesiju u 2020. Prema Zandijevom modelu, rasplamsali trgovinski rat mogao bi povećati nezaposlenost s četiri na 6,6 odsto do 2021, dok bi vrijednost akcija pala 37 odsto.
Fiskalna politika je još jedna tačka neizvjesnosti za SAD, ocjenjuje Volstrit džurnal. SAD imaju deficit od hiljadu milijardi dolara uprkos deceniji ekonomskog rasta. Nedavni poreski rezovi i federalna potrošnja su kratkoročno povećali rast, ali ako privreda bude pod prijetnjom, centralna banka i vlada će teško naći prostor za dalje smanjenje poreza ili povećanje potrošnje da ublaže udarac – Federalne rezerve već imaju niske kamatne stope i neće moći mnogo da ih smanje da bi podstakle pozajmljivanje, potrošnju i investicije u slučaju recesije.
Neodgovorna politika
Pretnje Meksiku carinskim nametima predstavljaju neodgovornu politiku kakvu su SAD vodile poslije Prvog svjetskog rata i koja je dovela do uspona fašizma i eventualno Drugog svetskog rata, ocjenjuje u kolumni u Njujork tajmsu ekonomista Pol Krugman.
Trgovinski zakoni SAD daju predsjedniku diskreciono pravo da uvede takse iz različitih razloga, ali suzbijanje imigracije nije jedan od njih, ukazuje dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2008. i podvlači da će uvođenje carina južnom susjedu SAD ne samo prekršiti međunarodne sporazume, već i smanjiti standard većine Amerikanaca i uništiti mnoga radna mjesta u proizvodnji.
Carinska politika je, ističe Krugman, neraskidivo povezana s ulogom Amerike kao globalne super sile u čemu središnju ulogu ima očekivanje da će SAD biti pouzdane i odgovorne. Ali, ocjenjuje on, Trampove grozničave trgovinske mjere, neobuzdane pravilima, vratile su kapricioznost iz vremena prije 30-ih godina 20. vijeka kada je carinska politika bila “slivnik korupcije i politike specijalnih interesa”.
Uvođenjem carina kao kazne zbog onoga što mu se ne sviđa, Tramp vraća Ameriku u vrstu neodgovornosti kakvu je pokazala poslije Prvog svjetskog rata kada je okrenula leđa svijetu odbijanjem da uđe u Ligu naroda, zatvaranjem vrata za većinu imigranata, ali i naglim zaokretom u protekcionizam, piše Krugman.
Američke mjere su tada naišle na kontramere i svijet je ušao u postepenu eskalaciju trgovinskog rata koji je stvorio klimu međunarodnog nepovjerenja i ogorčenosti što je doprinijelo ekonomskim i političkim krizama 30-ih. To iskustvo je, ukazuje nobelovac, imalo dubok uticaj na američku politiku poslije Drugog svjetskog rata koja je zasnovana na stavu da slobodna trgovina i mir idu ruku pod ruku.
Trgovinska politika i izbori 2020.
Uprkos protivljenju savjetnika, Tramp je najavio takse na uvoz iz Meksika ako ta zemlja ne zaustavi migrante na granici, ali bi ta prijetnja mogla dovesti do neželjenih posljedica po američkog predsjednika, ocjenjuje u “Mišljenju” na Blumbergu Šenon O'Nil, saradnica na Latinoameričkim studijama u institutu Savjet za spoljne poslove iz Njujorka.
Tramp se izgleda opet kladi da će isticanje granice i demonizacija trgovine i Meksika podstaći njegovu političku bazu pred izbore 2020, ukazuje O'Nil, ali dodaje da bi Trampov potez mogao zapravo povećati broj migranata i otuđiti birače koji su mu potrebni za pobjedu na izborima sljedeće godine.
Trampov posljednji trgovinski gambit zloupotrebljava američki zakon, podriva sporazume o slobodnoj trgovini i opterećuje američke potrošače, ali to nije razlog zašto njegove pretnje neće dati rezultate, piše O'Nil i dodaje da je razloge taj što meksički predsjednik Andres Manuel Lopes Obrador (Andres Manuel Lopez Obrador) ne može zaustaviti priliv ljudi iz južnih susjeda.
Lopes Obrador malo toga može uraditi, posebno kratkoročno – meksičke imigracione službe su već preopterećene, dok SAD, kako navodi autorka teksta, traže od zemlje s mnogo manje resursa i kapaciteta da podnese teret koje same ne mogu izdržati.
U slučaju da Meksiko sam mora da rješava pitanje stotina hiljada izbjeglica, mogla bi izbiti humanitarna kriza koja bi dodatno povećala broj migranata koji idu u SAD. S druge strane, ukazuje O'Nil, ako Meksiko uzvrati carinama, to bi moglo imati ozbiljne posledice po izbore 2020. pošto su neki od najvećih izvoznika u Meksiko upravo savezne države koje su odlučujuće za rezultate izbora. “Trgovina zaista može odlučiti sledeće izbore. Ali ako Tramp nastavi istim putem, ne na način na koji se on nada”, zaključuje O'Nil.
