Žetva se privodi kraju na području grada Prnjavora, lokalne zajednice koja prednjači po proizvodnji mlijeka, što je bio i razlog više da provjerimo kakvi su prinosi.

Prošle godine žetva je na prnjavorskom području završena dosta ranije, dok je ove obavljena u optimalnim rokovima, kaže nam Dragan Popović iz Palačkovaca, koji ima farmu svinja. Na svojim parcelama već je skinuo pšenicu i ječam.

“Pšenice sam imao zasijano četiri hektara i tu je prosjek je bio 5 tona po hektaru. Kada govorimo o ječmu, on je išao oko 4,5 tone, a zasijali smo šest hektara”, ističe ovaj farmer dodavši da su prinosi manji u odnosu na lani kada je imao ječma 6,5 t/ha, dok je pšenice bilo oko 6,3 t/ha.

Kada sumira rezultate na prinosima strnih žita, Dragan kaže da je ipak zadovoljan i kako je važno da nije skroz podbacila godina, niti je ekstremno bolji prinos.

“Proljeće je bilo baš čudno, da tako kažem, imali smo ogromne količine padavina, ali ono što je dobro nismo imali drastičan rast temperature, kao na primjer 2023. godine”, dodaje istakavši i kako rade puno agrotehničko tretiranje biljki.

Problem divlje svinje

Popović ukazuje da su divlje svinje na pojedinim parcelama pravile ozbiljne probleme. Istovremeno, vremena su, kako navodi, izazovna za poljoprivredu, prije svega zbog klime koja se mijenja.

“Ove godine imali smo ekstremno kišno proljeće, dok smo prošle imali ranu godinu, jer je vegetacija krenula mjesec ranije. U junu smo prošle godine počeli žetvu ječma, dok smo 2. septembra završili žetvu kukuruza”, priča Dragan, te dodaje da ozbiljni proizvođači u ovom poslu, prosjek gledaju kroz pet godina.

Popović navodi da količine hrane koje su spremili nisu dovoljne da prehrane stoku na farmi, te su morali dokupiti pšenice i ječma.

Kvalitet zrna daleko bolji

Farmer iz Velike Ilove, Zlatko Jokić, kako bi prehranio farmu sa oko 150 grla goveda, zasijao je 12 hektara pšenice i 1,5 hektar raži, kaže da je ova godina prosječna.

“Uzimajući u obzir zemljište koje mi obrađujemo, moramo biti zadovoljnim prinosima, a kreću se od 3,5 do 5 tona po hektara u prosjeku. Određene parcele su dale nešto veći prinos, a neke gdje je podvodnije i lošiji kvalitet zemlje, tu je manji. Sve što smo skinuli spremili smo na imanju za potrebu farme”, ističe Jokić, te podsjeća da rade organsku proizvodnju gdje su generalno prinosi niži, nego na oglednim površinama.

Iako su prinosi nešto manji, Jokić ističe da ono što je skinuto, ima dobar kvalitet zrna. “Za razliku od prošle ili pretprošle godine, definitivno kvalitet zrna je daleko bolji. Mi smo u organskoj proizvodnji duži niz godina, tako da prinosi koji su ove, tu je to sve”, kaže Zlatko.

Kukuruz u lošem stanju

Govoreći o suši, ali i kondiciji u kojoj je kukuruz, Jokić kaže da će prinosi biti jako loši, bez obzira na padavine zabilježene ove sedmice.

“One se neće odraziti na neke količine prinosa. Veliki broj farmera biće u problemima da obezbijedi kabastu hranu za grla”, kaže Zlatko, te napominje da su na farmi već osigurali veći dio hrane na stoku, prvenstveno sjenaže.

Ukazuje da će sigurno problem biti i kukuruzna silaža jer je pitanje šta će biti u trenutku kada se bude skidao kukuruz.

“Uzimajući u obzir da je u samom porastu, ali i koliki bi sada trebao biti u ovom vremenskom periodu. To govori da ćemo sigurno imati znatno manje količine u prinosima. Sve su ovo predviđanja, a sve ćemo sumirati nakon skidanja”, zaključuje ovaj farmer.

Slobodan Živanić / Agroklub.ba

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa nije evidentiran niti jedan događaj koji bi bio u domenu rada ove službe.

TERITORIJALNA VATRTGASNA JEDINICA: Vatrogasci su imali jednu intervenciju, u Kremni je gorio kombajn. Vatra je lokalizovana, manja materijalna šteta.

DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 92 pregleda.

ELEKTRO-PRNJAVOR: Zbog radova na mreži, za danas je najavljeno nekoliko planskih isključenja struje i to:

• 09,00-14,00 Lišnja škola
• 09,00-14,00 Čivčije 1
• 09,30-11,00 Ratkovac 1

prnjavorlive.info

Odlučni da svoju budućnost grade i razvijaju u Srpskoj, više od 30 mladih u Prnjavoru pokrenulo je vlastiti posao.

Zahvaljujući bespovratnim sredstvima Grada, otvorili su frizerske i kozmetičke salone, marketinške firme i dizajnerske djelatnosti.

Dragana Knežević vlasnica je frizerskog salona. Pokrenuti vlastiti posao nije bila jednostavna odluka. Zahvaljujući projektu samozapošljavanja mladih, od grada je dobila 6.000 KM bespovratnih sredstava.

Bila je to prekretnica u pokretanju vlastitog biznisa.

– Podrška grada je dobro došla i jeste bila pokretač, jer sam ja već razmišljala o svom salonu. Јoš planiram da ulažem, opremam, za materijal i za edukacije – rekla je Kneževićeva.

Svoj san da otvori kozmetički salon ostvarila je Nataša Medar. Sredstva dobijena od Grada iskoristila je za nabavku opreme. Bilo je to dovoljno za pokretanje biznisa. Danas uspješno posluje i ne razmišlja o odlasku.

– Zadovoljna sam, radim, trudim se, ulažem. Lijepo je ovdje, može se ostati, mladi treba da se trude, da rade. Svaki početak je težak, i meni je bio, ali uz podršku moje porodice ja sam ostala, tu sam i napredujem – rekla je Medareva.

Svoj biznis uspješno razvija i Bojana Bunić. Dobijena sredstva uložila je u kupovinu opreme za dekorisanje. Zahvaljujući početnom kapitalu, vlastita sredstva kasnije je uložila u dodatne edukacije.

– Svaki početak je težak i trebalo je dosta vremena da to krene kako treba, međutim sad sam zadovoljna jako. Ta podrška je mnogo značila, ne samo finansijski, meni je dala vjetar u leđa da ozbiljno krenem sa svojim poslom i počnem da radim – istakla je Bunićeva.

U protekle tri godine grad Prnjavor finansirao je pokretanje 34 biznisa mladih preduzetnika. Za te namjene izdvojeno je skoro 200.000 maraka.

Gradonačelnik Prnjavora, Darko Tomaš kaže da je ova podrška dobar motiv mladim ljudima.

– Znamo da to ne rješava sve probleme u novoosnovanom preduzeću ili radnji, ali znamo da je to dobar preduslov i motiv mladim ljudima. Svi oni i dan danas rade i bave se djelatnošću koju su osnovali. Smatramo da je to primjer drugim mladim ljudima – naglasio je Tomaš.

U budžetu grada Prnjavora obezbijeđena su i dodatna sredstva da bi svi zahtjevi bili ispunjeni.

RTRS

Gradski SUBNOR u Prnjavoru danas je polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja narodnih heroja iz Prnjavora, spomenika poginulima u NOR-u i spomenika junacima grada obilježio 10. jul, Dan oslobođenja Prnjavora u Drugom svjetskom ratu.

Predsjednik prnjavorskog SUBNOR-a Rade Radonjić kaže da su vijenci položeni u znak zahvalnosti za sve što su učesnici NOR-a učinili za mir i buduća pokoljenja.

“To ne smijemo nikada zaboraviti. Hvala svima koji su danas došli da odaju počast, ali nažalost odziv građana je mali u odnosu na značaj ovog istorijskog datuma za Prnjavor” , rekao je Radonjić u izjavi Srni.

Predsjednik gradske Boračke organizacije Perica Đumić rekao je da je oslobođenje Prnjavora 1943. godine bio veliki podvig jer je postojala potreba da se narod spasi od ustaških hordi koje nisu imale milosti o čemu svjedoče masovne grobnice koje se nalaze od gradskog groblja do srednjoškolskog centra.

“Imamo obavezu da ne dozvolimo da izblijede sjećanja na NOR u kome su stradali naši djedovi, ujaci, stričevi jer onda postoji opasnost da s godinama izblijede sjećanja i na Odbrambeno – otadžbinski rat” , kaže Đumić.

Polaganju vijenaca prisustvovali su predsjednik Skupštine grada Prnjavor Dražen Mikić i zamjenik gradonačelnika Milica Jusupović.

Mikić je u izjavi Srni rekao da Prnjavor njeguje tradiciju antifašizma i antinacizma, poštuje žrtve Drugog svjetskog rata i poslednjeg Odbrambeno – otadžbinskog rata.

On napominje da narod koji ne poštuje svoju istoriju nema budućnosti.

” U proteklim ratovima data je ogromna žrtva, a nažalost u poslednje vrijeme svjedoci smo da fažizam i nacizam u nekim zemljama regiona još uvijek žive” , rekao je Mikić.

Sa područja Prnjavora u Drugom svjetskom ratu učestvovalo je 4.500 boraca, od kojih je oko 700 poginulo, a oko 1.200 ranjeno.

Grad je dao i četiri narodna heroja – Radu Vranješević, Novaka Pivaševića, Vida Nježića i Stanka Vukašinovića.