Tegeltija: Najsigurniji kanal za nabavku vakcina je EU

0
74

U 2021. godini moramo da radimo više, da budemo odgovorniji, moramo izvršavati svoje obaveze sa malo više snage i odgovornosti nego što smo to radili u prethodnom periodu, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH

“Da bi u Bosni i Hercegovini bilo bolje u ovoj godini moramo prvo riješiti problem kovida, što znači da moramo pomoći zdravstvenom sektoru, a poslije toga biće neophodno pronaći način da se pomogne realnom sektoru”, istakao je Tegeltija.

NN: Hoće li ova godina biti teža od one koja je iza nas i postoji li plan koji će na neki način malo olakšati privrednicima?

TEGELTIJA: Teža od 2020. teško može da se desi kada su u pitanju i građani i privreda. Veliki broj ljudi je umro i obolio. Milioni radnih mjesta su nestali i pitanje je da li će se ikada ta radna mjesta više vratiti. U tom ambijentu živjela je i BiH. Pozicija i građana i privrede u BiH biće bolja u 2021. godini nego što je bila lani. U 2020. ušli smo s jako dobrim makroekonomskim pokazateljima, s dobrim prognozama za privredu u BiH i iz toga su proizlazila sva naša očekivanja. Sada se sve to srušilo, prešli smo iz pozitivne stope privrednog rasta u negativnu i 2021. treba da bude godina oporavka. Prvi i osnovni uslov za to je stavljanje virusa pod kontrolu. Svjetlo na kraju tunela, kako su to i rekli, jeste vakcina. Proces vakcinacije je započeo i očekujemo da bi do ljeta trebalo da bude stavljen pod kontrolu. Poslije toga će to sve biti lakše za realni sektor. Manje će biti bolesnih, moći ćemo komunicirati s kupcima, moći će naši zainteresovani kupci i investitori doći u BiH, ali to je ono što trebamo do ljeta 2021. godine.

Ono što je sasvim sigurno je da će prije toga entiteti čija je to zaista nadležnost morati da pomažu određenim sektorima privrede u BiH koji su i dalje pod snažnim pritiskom korone i mjera koje se preduzimaju za borbu protiv nje. Npr. turizam, ugostiteljstvo i neke slične djelatnosti zaista će pretrpjeti velike gubitke umjesto da u ovim mjesecima i pred Novu godinu ostvaruju ekstra zaradu, oni će vjerovatno biti u veoma teškoj situaciji. Zbog toga će u prvih nekoliko mjeseci godine koja je pred nama i dalje biti potrebna podrška realnom sektoru kroz direktne intervencije. U drugoj polovini 2021. realno je očekivati da privreda uhvati zamah i da počne da kreira pozitivne rezultate. Mislim da ćemo na kraju 2021. imati pozitivna kretanja kada su u pitanju makroekonomski pokazatelji, a sigurno je da to neće biti dovoljno da bismo dostigli nivo 2019. godine, ali u suštini bitni su trendovi u kojima se nalazimo i da iz negativnih krećemo u pozitivne. Naravno, postavljaju se pitanja, a to je ono što privreda uvijek očekuje, da li smo mogli i možda trebali da u ovom trenutku smanjimo parafiskalne namete, jer to su stalni zahtjevi privrede, da li smo mogli unaprijediti obrazovni sistem, iz kojeg će nam mladi ljudi izlaziti bolje osposobljeni za svoja radna mjesta…

NN: Pomenuli ste vakcine i da je to svjetlo na kraju tunela. Entiteti su već izdvojili novac za nabavku prvog kontingenta vakcina. Da li će to biti dovoljno za građane BiH? Pomenuli ste i neka sredstva od EU.

TEGELTIJA: Obezbijedili smo sredstva za 20 posto populacije. To su najugroženije kategorije u društvu koje treba prve da budu vakcinisane. Naravno, mi ćemo nastaviti s procesom nabavke vakcina do ukupnog broja koji je potreban da se ljudi vakcinišu, govorim o onim vakcinama koje ćemo nabaviti i koje će za građane BiH biti besplatne. Procjena je da između 50 i 60 posto stanovništva treba da se vakciniše kako bi se ta pošast koja nas muči stavila pod kontrolu.

Da budemo vrlo jasni, građani BiH dobiće vakcine koje budu dobili i drugi građani u EU, jer biraćemo najsigurnije kanale nabavke, a mi mislimo da je to u saradnji s EU. Tako će građani BiH vakcinu dobiti u rokovima koji su planirani i za građane EU.

NN: Hoće li to biti januar, februar…?

TEGELTIJA: Očekujemo prve vakcine do kraja prvog kvartala i to su one prve procjene. Ukoliko se zaista desi da u prvom kvartalu dobijemo veći broj vakcina, to će za nas biti prihvatljiv rok.

NN: Koliko ste zadovoljni saradnjom Vijeća ministara s entitetskim vladama?

TEGELTIJA: Jedan od ključnih ciljeva mog ekspozea bila je saradnja unutar BiH, koja je podrazumijevala saradnju s vladama entiteta i Brčko distrikta. Prvi sastanak koji sam napravio nakon izbora Savjeta ministara bio je s premijerima entiteta. Na tom prvom sastanku utvrdili smo neke svoje politike i ciljeve, šta je važno za sve u BiH, definisali smo uspostavu radnih grupa, zakonskih rješenja i slično. Nažalost, pojavila se pandemija i onda su ti prioriteti i vladama entiteta i Savjetu ministara postavljeni na nekim drugim osnovama. Naravno, entitetima je bilo mnogo teže, jer imaju mnogo više problema kada su u pitanju i zdravstveni sektor i privreda. Oni su svoje aktivnosti fokusirali u jednom pravcu, a Savjet ministara u nekom drugom, tako da smo prioritete koje smo definisali u 2020. godini ostavili postrani, ali smo dobro sarađivali u ključnim temama, a to je prije svega podrška zdravstvenom sektoru. Mislim da smo od prvog do posljednjeg sastanka pokazali spremnost da sarađujemo i da smo tamo gdje god nije postojala saradnja imali probleme. Mislim da smo odgovorili blagovremeno na prve pojave pandemije i da smo stvorili adekvatan prostor zdravstvenom sektoru. Entiteti su se bavili operativnom podrškom privredi i zdravstvenom sektoru, a Savjet ministara se brinuo o nekoliko ključnih stvari, poput zaštite zdravstvenog sektora i nekontrolisanog unošenja kovida u BiH na samom početku krize. Za to smo morali donijeti neke teške i nepopularne mjere, poput zatvaranja granica. Poslije toga smo pregovarali s finansijskim institucijama o brzoj podršci BiH, dogovorili smo oko 700 miliona evra podrške, da bi na kraju bilo vrlo važno da otvorimo “zelene koridore” za snabdijevanje da BiH nesmetano dovozi robu i sirovine, a da se iz BiH mogu nesmetano izvoziti i roba i sirovine.

NN: Šta je s kandidatskim statusom i ko koči put BiH u EU?

TEGELTIJA: Mislim da nema ozbiljnih kočničara u BiH. I pored toga što se u opštem istraživanju javnog mnjenja smanjila podrška ideji da BiH treba da ide u EU, i dalje dominantan broj građana smatra da je put BiH u EU naše najbolje spoljnopolitičko opredjeljenje.

Mislim da svi oni koji vrše vlast u BiH ne spadaju u skeptike prema EU i da podržavaju evropski put, što je rezultiralo time da smo u 2020. napravili nekoliko vrlo važnih iskoraka u procesu pridruživanja. Ti naši iskoraci doveli su do toga da komesari EU ne postavljaju više pitanje kandidatskog statusa, već govore o realnim rokovima kada bi BiH trebalo da dobije status, a to je prva polovina ove godine.

Pred nama je nekoliko otvorenih pitanja koje treba da usaglasimo. Mislim da o njima možemo postići konsenzus i da je vrlo važno da to uradimo i da dobijemo kandidatski status. Možda je najteže otvoreno pitanje koje se pred nama nalazi Zakon o VSTV-u, jer postoje suprotstavljeni stavovi šta je najvažnije raditi kada je u pitanju reforma pravosuđa. Svi se slažu da je neophodno reformisati pravosuđe koje je u BiH reformisao neko drugi, a ne domaće vlasti. Međutim, većina smatra da za to nije ključan Zakon o VSTV-u, već da ima drugih zakonskih rješenja. Nažalost, stav EU je da je to Zakon o VSTV-u i mislim da će on biti najveća prepreka za dobijanje kandidatskog statusa.

NN: Kako ocjenjujete ukupne odnose u BiH?

TEGELTIJA: Savjet ministara sam zamišljao kao mjesto operativnog donošenja odluka koje će biti u funkciji građana i privrede BiH, da ćemo političke teme, ipak, ostaviti u parlamentu i liderima političkih partija, da mora postojati jedno mjesto konsenzusa, kompromisa te da se to mjesto zove Savjet ministara. Uspjeli smo jedno vrijeme da držimo to, ali nažalost, kako su se približavali lokalni izbori, pa izbori i u nekim drugim zemljama, onda su počela da se javljaju neka druga očekivanja.

Mislim da su lokalni izbori, nečiji uspjesi ili neuspjesi, uzburkali atmosferu u čitavoj BiH, počele su da se daju teške izjave, da se govori o temama koje zaista nisu važne za građane BiH, a nekim drugima su naglo porasla očekivanja zbog izbora u drugim zemljama. U BiH nema novih tema, dosad nisu postojale; to je uvijek pitanje stepena za ili protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, slovo ili duh Dejtonskog sporazuma i samo je pitanje koliko smo spremni oko toga da se objedinimo i da radimo one stvari koje su važne za građane, a da političke teme rješavamo na izborima i pred izbore, gdje se formiraju većine koje su spreman da sprovode te politike. Kada bi neko sa strane gledao stanje u BiH, on bi se jako uplašio, ali mi koji živimo ovdje, građani, dobro razumijemo da te političke tenzije ne mogu proizvesti ozbiljne reakcije javnosti u BiH.

NN: Šta bi u BiH trebalo da se desi da bi nama svima u 2021. godini bilo bolje?

TEGELTIJA: Mi u BiH u 2021. godini moramo da radimo više, da budemo odgovorniji, moramo izvršavati svoje obaveze s malo više snage i odgovornosti nego što smo to radili u prethodnom periodu.

Da bi BiH bilo bolje u ovoj godini, moramo prvo riješiti problem kovida, što znači da moramo pomoći zdravstvenom sektoru, a poslije toga biće neophodno pronaći način da se pomogne realnom sektoru i da se BiH u drugoj polovini 2021. vrati na pozitivne stope privrednog rasta, koje će biti i veće nego što su bile u trenutku kada smo ušli u ovu krizu koja nas dobro drma.

Rekonstrukcija

NN: Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma BiH 11. januara je rekonstrukcija Vijeća ministara BiH.

TEGELTIJA: Uvijek je dobra stvar da opozicija traži opoziv i to nas tjera da mislimo šta radimo. Ono što nije dobro u BiH je da se često dešava da kod nekih stvari, pitanja, nemate jasnu poziciju, jer se desilo nekoliko puta da je politička partija koja ima najviše mandata u poziciji glasala u skladu sa stavovima opozicije, mijenjajući dogovor i pokazujući da postoji rezervna pozicija, a to je ono što otvara mogućnost da neki zahtjevi opozicije dobiju podršku. U opoziciji sjede ljudi koji su do juče sjedili u Savjetu ministara i jako su pogođeni činjenicom da ne rade taj posao. U principu su oni najveći kritičari. Poslije lokalnih izbora sve svoje neuspjehe i frustracije želite prebaciti na nekog drugog i onda vam je za to kriv Savjet ministara. Nemam ništa protiv da se preispituje rad Savjeta ministara.

/Nezavisne/

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here