Trend odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine je na vrhuncu. Prema podacima zvaničnih institucija, hiljade ih na godišnjem nivou prikupljaju dokumente potrebne za dobivanje radnih dozvola u zemljama Evropske unije.
Redovi ispred stranih ambasada gotovo svakodnevno su nepregledni.
Najkritičnija situacija je u Unsko-sanskom kantonu. I dok deklarativno političari tvrde kako ih najviše zabrinjava ovaj problem, nikakve strategije za prevenciju odlaska mladih još uvijek nema.
U posljednje dvije godine samo na području Unsko-sanskog kantona, 28.387 građana je napustilo, ili je u procesu napuštanja države. Ministarstvo-unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona u 2017. izdalo je 15.921 uvjerenje o nekažnjavanju.
Čak 13.538 ih je bilo u svrhu zapošljavanja izvan Bosne i Hercegovine. U 2018. broj uvjerenja raste na 16.668, većina, 14. 849 zatražena radi zapošljavanja u inostranstvu.
Najkritičnija područja u 2018. su:
- Bihać – 4.485;
- Cazin – 3.074;
- Velika Kladuša – 2.867;
- Bosanska Krupa – 1.627.
Trend odlaska nije zaobišao ni druge kantone, jednako kao i Republiku Srpsku. Odlaze cijele porodice. Što dalje od konstantne političke krize – tamo gdje se rad cijeni neuporedivo više nego ovdje.
“To je pitanje koje će da tišti vjerovatno sve dane i ove 2019. godine i to jeste pitanje naše budućnosti to znači koliko možemo otvoriti vrata, koliko možemo ubijediti mlade ljude, mlade stručnjake pa ako hoćete i ljude od zanata, ono što mi kažemo, od ruku, da ostaju u svojoj zemlji. Ništa ne obećava sa zadnjim danima 2018. da će 2019. biti drugačija”, upozorio je Dario Mustafić, reditelj.
Od 2013. do danas, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine posreduje u zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u Sloveniji. Te za osobe sa srednjom medicinskom školom koje idu raditi kao njegovatelji u Njemačkoj. Evo statistike u proteklom periodu.
U Sloveniji je u 2017. godini posredovano u zapošljavanju 9.923 radnika, dok je u 2018. godini do 31.10.2018. taj broj 13.198 radnika.
U 2017. i 2018. godini po broju oglasa na prvom mjestu su varioci sa 23 posto, zatim vozači sa 22,8 odsto, zidari 6,5 odsto, bravari četiri odsto, te ostali radnici u građevinskom sektoru.
U Njemačkoj je u 2017. godini posredovano za 851 radnika, u do 10.12.2018. godine taj broj je 963 radnika.
Na udaru Zapadnih zemalja su posebno medicinari. Domaći ljekari odlaze, a strani ne dolaze. Kako zadržati stručne kadrove pokušaće odgonetnuti uskoro i učesnici Internacionalnog kongresa studenata medicine.
“Da pokušamo nekim sistemom rada dovesti Evropu, tu da pokušamo ući u sistem fondova Evropske unije. Time imati prilike jednake u Bosni i Hercegovini, kao što bi imali u Evropskoj uniji. Kroz studij Medicine mi smo imali mnoge profesore koji su pokušavali nama tokom studija da usade odgovornost prema svom gradu prema državi, mislim da su u tome u velikom broju slučajeva uspjeli i mislim da kada bi se ovdje samo pružila prilika medicinskom osoblju, mladim liječnicima da rade, njihov prvi, plan A ne bi bio da odlaze”, smatra Emir Sokolović, predsjednik Orgnaizacionog odbora ‘SaMED-a 2019’.
Politički zvaničnici nerijetko se u izjavama, govorima, osvrću na ovaj negativan trend, kao ključni državni problem. Međutim, osim zabirnutosti – ne ide se korak dalje ka uspostavljanju adekvatnog sistema, strategije za ostanaka, olakšica za mlade, za porodice. Daju se tek nova, stara obećanja.
“Njemačka trenutačno ima otvoren konkurs za prijem milion radnika, mladi s prostora cijelog Balkana su se pokrenuli i nema čarobnog štapića koji može preko noći riješiti ovaj problem, samo uporan rad i odgovoran odnos mogu usporiti a zatim i zaustaviti trend odlaska mladih, mir, stabilnost, sigurnost, jačanje privrede, masovna izgradnja, posebni programi za mlade onako kako je to sadržano u Programu koji Stranka demokratske akcije nudi”, obećao je Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije.
Međutim, ništa što se ovdje nudi evidentno se ne može porediti s onim što pružaju razvijene Zapadne zemlje. Stoga ne čudi da je 2018. godina bila najbolja za njemačko tržište rada od ponovnog ujedinjenja zemlje.
