Dozvoljena je i dostava hrane i šaltersko posluživanje hrane. Otvaraju se trgovine informatičke opreme, saloni namještaja, muzeji i biblioteke. U drugom krugu ublažavanja mjera, tačnije od 1. maja dozvoljen će biti rad tržnim centrima, osim ugostiteljskih objekata, igraonica i bioskopa , a otvaraju se i specijalističke i subspecijalističke ordinacije. Svi oni kojima se dozvoljava rad, moraće da poštuju higijenske mjere. Sve ostale mjere, produžavaju se do 11. maja.
“Poslednji na toj ljestvici, kako i sami zaključujete su kafići, hoteli, ugostiteljstvo. O njihovom početku rada pravićemo analize u narednim danima i u narednom periodu”, kaže premijer Republike Srpske, Radovan Višković.
Biće i produženja policijskog časa za prvomajske praznike, ali na današnjoj sjednici nije donesena konačna odluka koliko će policijski čas da traje. U svakom slučaju, odluka će biti poznata već sutra ili prekosutra.
“Ako je sada policijski čas od 20 časova do 5 ići ćemo na proširivanje tog obuhvata. Ja ne želim sada u ovom momentu da licitiram da li je to od 15 pa do 5 ili je to od nekog drugog vremena, ali svakako da će biti proširenja”, kaže Višković.
Zasijedao je danas i glavni koordinacioni tim i zaključio da bi naglo ublažavanje ili ukidanje pojedinih mjera moglo doprinijeti pogoršanju epidemiološke situacije, s obzirom na nešto veći broj zaraženih u Srpskoj prethodnih dana. I dok Srpska sa ublažavanjem mjera ide u skladu sa preporukama i procjenom epidemiološke situacije, potez federalnih vlasti ugrozio je čitavu BiH. Ukidanje karantina i policijskog časa u drugom enitetu je neodgovoran potez, smatra šef tima za praćenje sprovođenja mjera u Srpskoj, Nenad Stevandić. Takva odluka je, tvrdi, donesena bez konsultacija sa strukom, i već sada su vidljive posljedice.
“Ništa u životu ni gluplje ni opasnije nisam vidio. Veoma je lako dokazivo, imali smo mi to u našoj analizi, da kućni kraantini i kućne izolacije nisu spriječile širenje infekcije, a da smo mi u Republici Srpskoj upravo smanjili transmisiju i spriječili širenje organizovanjem gradskih i opštinskh karantina i karantina na graničnim prelazima”, kaže Nenad Stevandić.
Obavezan karantin u Srpskoj je i dalje na snazi i zato je neophodna razmjena podataka i informacija o građanima koji ulaze u BiH, kako bi se pratilo njihovo kretanje, kaže direktor Civilne zaštite Srpske, Milan Novitović. Prvi čovjek Inspektorata, Dragutin Škrebić strahuje da bi zbog ukidanja te mjere u FBiH, svi dosadašnji napori mogli da padnu u vodu. Zato je jako bitno, naglašava, da se građani Srpske koji u BiH uđu na jednom od graničnih prelaza u FBiH, jave nadležnim službama i odu u karantin u svojoj lokalnoj zajednici.
“Mi uglavnom pratimo preporuke Ministarstva zdravlja. To nam je osnovno, znači kontrolisaćemo sigurno i sigurno će ih kontrolisati i policija na nekim prelazima, ili ćemo dolaziti do saznanja. Pokušaćemo s njima uspostaviti kontakt da dobijemo podatke i na osnovu njihovih podataka pratićemo određena lica”, stoji u saopštenju Inspektorata.
Do sada je putnicima na graničnim prelazima BiH na ulazu u Srpsku izdato 50.400 rješenja za kućnu izolaciju ili karantin, kaže Škrebić. Prebrzo ukidanje ograničenja može dovesti do ubijitog oživljavanja bolesti, upozorava i direktor SZO u BiH, Viktor Olšavski. BiH je, kaže, jedna oz zemalja koje kupuju vrijeme, kako bi sačuvale zdravstveni sistem. Upravo zato, kada pandemija prođe, zdravstvo treba osposobiti za sve eventualne buduće izazove, preporuka je SZO.
