Političke i ideološke razlike, kao i oprečna viđenja nacionalnog pitanja, veoma često nisu spriječila političke elite da se nađu na istoj strani kada je u pitanju raspodjela fotelja.
Teza kako političare u BiH vežu dvije stvari, a to je da nisu siromašni i da svi žele biti dio vlasti, često se ponavlja u javnosti kao mantra. Cinici veoma često zaključuju da različite inicijative, zahtjevi i radikalni stavovi, koje smo proteklih godina imali priliku da čujemo, ustvari imaju zajedničku crtu, a to je da se već unaprijed pouzdano zna da se ništa od toga neće ostvariti.
Mnogi analitičari vjeruju da političkim elitama odgovara da se ništa ne mijenja i da ovakvo stanje u državi ostane, jer to dovodi do učvršćivanja hegemonije “zaštitnika” nacionalnih interesa.
Da li su interesi i fotelje jedino zajedničko što imaju politički akteri u BiH? Mišljenja analitičara su podijeljena, napominjući da je osnovna svrha i cilj politike u svim zemljama svijeta upravo učestvovanje u vlasti, te da to nije nešto što su izmislili političari u BiH.
Dva cilja
Profesor dr Drago Vuković, sociolog i univerzitetski profesor, u razgovoru za Srpskainfo kaže da ne vidi skoro ništa zajedničko političkim liderima u BiH, osim želje da se dođe na vlast i opstane na vlasti.
– Čini mi se da nemaju skoro ništa zajedničko u tom suštinskom političkom i strateškom smislu njihovih uloga. BiH je složena država i bilo bi dobro da politički lideri imaju neke zajedničke projekte i programe koji doprinose nekoj sinergiji i stvaranju države koja bi bila prihvaćena iznutra. Dakle, države u kojoj bi bilo neke osnovne saglasnosti o tome kako ona treba da izgleda i kako će se dalje razvijati – ističe Vuković, koji je i predsjednik Instituta za društvena istraživanja iz Bijeljine.
Dodaje da to zajedničko u uslovima političkih lidera u BiH ne postoji. Vuković je citirao njemačku teoretičarku politike i filozofa Hanu Arent, koja je kazala da je „dogovor među ljudima moguć ako ljudi različito misle, a nije moguć ako ljudi različito žele“.
– A, šta je to što politički lideri žele BiH? Njihova zajednička želja jeste ostanak na vlasti. Po svaku cijenu prave određene strategije i politike koje im omogućavaju da ostanu na vlasti, uprkos krizi, podjelama u BiH, ozbiljnim društvenim problemima, kako za državu, tako i za pojedinca. Ta tehnologija dolaska na vlast i opstanka na vlasti je veoma razvijena u BiH – smatra Vuković.
Vladavina
On podsjeća da neki lideri zemalja bivše Jugoslavije već vladaju duže nego što je vladao bivši predsjednik SFRJ Josip Broz Tito.
Za razliku od Vukovića, doktor političkih nauka Vlado Simović vjeruje da političari u svojim programima imaju mnogo više zajedničkih stvari, ali se to često ne vidi jer nisu u fokusu njihovog interesovanja.
– Ako pogledamo relevantne političke partije sa sjedištem u RS, vidimo da im je zajedničko to što se zalažu za poštivanje Dejtona i očuvanju RS, koja je zagarantovana Dejtonom. Pored toga, i vladajućim i opoziciji u RS je zajedničko i to što zagovaraju određenu vrstu nacionalne politike koja koristi Srbima u BiH – podsjeća Simović.
Državno i nacionalno
Govoreći o razlikama među partijama u BiH, Simović ističe činjenicu da je dio stranaka zainteresovan za veću saradnju sa Zapadom i snažnije evroatlanske integracije, dok je drugi dio zainteresovaniji za saradnju s Rusijom, Kinom i evroazijskim prostorom.
– Kada je riječ o određenim ideološkim razlikama svjedoci smo da dio političkih partija, pogotovo ovih lijeve orjentacije, zagovara snažnije socijalnu državu i prisustvo socijalne komponentne, što je ispravno, jer je građanima jako bitno da postoji taj sistem što je moguće veće ekonomske jednakosti, jeftine zdravstvene zaštite, jeftinog obrazovanja i slično. Drugi dio političkih partija, pak, smatra da je rješenje mnogih ekonomskih i društvenih problema upravo u obrnutom procesu, a to je da se država što je moguće manje petlja u ekonomske i druge društvene procese – ističe Simović.
Dodaje da, bar kada je riječ o RS, nema velikog mimoilaženja oko državnog i nacionalnog. Baš zato što ne postoje velike ideološke razlike, kako smatra Simović, postoji tolika konkurentska borba za fotelje.
– Tamo gdje bi postojala veća ideološka razlika postojala bi veća borba za idejama, a ne borba za fotelje – kategoričan je Simović.
Zajednički suživot
Politički analitičar Marko Šuka smatra da je malo toga zajedničko strankama u BiH, osim činjenice da svi zajedno žive u istoj državi.
– Ovdje ne postoji jedinstveno društvo, pa samim tim ni jedinstvena politika, što nije ni čudo ako uzmemo u obzir da u BiH postoje tri različita etnička, kulturna i politička relativa – ističe Šuka.
Navodi da saglasnost postoji možda jedino oko težnje ka EU, ali je upitno koliko je ta želja iskrena.
– Tačno je da svi žele biti dio vlasti, ali je to i logično jer tome politika i služi – ističe Šuka.
(Srpskainfo/ Snježana Karić)
