Ukrajinci koji su krajem 19. i početkom 20. vijeka stigli na područje Prnjavora, tradiciju, kulturu i običaje svog naroda njeguju i dan danas, a već skoro pola vijeka u gradu koji se zove još i Malom Evropom, organizuju Ukrajinski bal, veče igre i pjesme svog naroda.
Tako će veče posvećeno promociji sekcije Ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva “Taras Ševčenko” po 44. put biti upriličeno 10. februara, a prema riječima Ivice Kulena, predsjednika ovog društva, to je i noć za goste, druženje, ples i pjesmu.
“Naše dvije grupe, manja koja ima oko 20 članova, i veća koja ima oko 15 članova, nastupiće sa svojim pjesmama i igrama. Nažalost, velika grupa nam se osipa, jer mladi odlaze na fakultete. Bilo je i njih mnogo više ranije”, rekao je Kulena za “Nezavisne novine” dodajući da u toku godine imaju oko 15 nastupa i pet ili šest putovanja.
Prema njegovim riječima, na čelo društva je došao prije dvije godine, a zajedno sa timom ljudi koji se brine o društvu, akcenat stavljaju na omladinu.
“To je jedini način da se kultura, tradicija i običaji ukrajinskog, ali i drugih naroda, što duže produže, jer asimilacija radi svoje. Želimo da mi ne budemo posljednja generacija koja je aktivna”, ističe on i dodaje da je danas teško okupiti djecu i “ukrasti” im dio njihovog vremena koji bi posvetili folkloru.
Jedini način da se kultura nacionalnih manjina sačuva u Prnjavoru, ali i u drugim mjestima, prema njegovom mišljenju, jeste kroz školstvo.
“Bez pomoći Ministarstva prosvjete i kulture nećemo moći održati kulturu kako bi se što duže održali na ovim prostorima. Da li, na primjer, kroz sekciju koju će pohađati i učenici koji nisu te manjine, a da tako imaju priliku učiti o recimo italijanskoj kulturi”, objašnjava on.
Orel Zakaljuk, paroh ukrajinske grko-katoličke crkve, istakao je za “Nezavisne novine” da u Prnjavoru prema crkvenim knjigama živi oko 1.200 Ukrajinaca, dok je prema popisu ta brojka nešto manja.
“Očuvanje vjere, kulture i tradicije na ovim prostorima je temelj našeg identiteta. Bez naše vjere, odnosno bez naše igre, pjesme i kulture Ukrajinci ne bi bili ni po čemu drugačiji od ostalih. Naša kultura i tradicija čine da budemo bogatstvo društva koje nas okružuje. Kaže se da svaka ukrajinska porodica ima barem jedan krst i ikonu i najpoznatiju knjigu Tarasa Ševčenka”, rekao je Zakaljuk.
Veliku ulogu u očuvanju ukrajinske istorije, prema njegovim riječima, imala je prisutnost sveštenstva i kulturno-umjetničkih društava, jer su crkva i društva bili jedini centri koji su okupljali Ukrajince u Maloj Evropi.
“Mala Evropa nije samo naslov koji krasi naš grad, već je to stvarno manja teritorijalna zajednica u kojoj živi 16 naroda zajedno u uzajamnom poštovanju i uvažavanju”, zaključio je on.
Na tradiciju održavanja Ukrajinskog bala i njegovanja kulture ponosan je i Darko Tomaš, gradonačelnik Prnjavora, a kako ističe za “Nezavisne novine”, ovo je samo jedna od manifestacija koja najbolje prikazuje Prnjavor kao multietičnu sredinu.
“Sa svojih 16 naroda Prnjavor je zasigurno najbolji primjer kako različitosti uz uvažavanje i toleranciju nisu i ne moraju biti stvari koje nas dijele, već nas spajaju i čine našu zajednicu primjerom za sve druge. Mi smo podjednako ponosni na Ukrajince, kao i na sve druge narode, koji baštine svoju kulturu i tradiciju i čuvaju je od zaborava”, istakao je Tomaš.
