Vatrogasci zaustavljaju krvarenje i oživljavaju

0
247

Šta uraditi ako je povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi potrebno oživljavanje ili hitno zaustavljanje krvarenja još jednom se prisjetilo više od 500 vatrogasaca iz Srpske.

Oni su u protekla dva mjeseca uspješno prošli obuku za pružanje prve pomoći, u sklopu koje je, u okviru praktične nastave, korištena i lutka za reanimaciju.

Da je ovaj proces bio izuzetno uspješan i bitan ocijenili su u Vatrogasnom savezu Srpske, u Agenciji za bezbjednost saobraćaja RS, ali i u Zavodu za medicinu rada i sporta RS, čiji su pripadnici svoje znanje i vještine prenijeli na borce protiv vatre.

Slične kurseve vatrogasci imaju svake godine, ali je obuka ovaj put, kako je istaknuto, podignuta na viši nivo.

“Obuka je veoma dobra za sve vatrogasce. Svi smo svjesni činjenice da pripadnici vatrogasnih jedinica najčešće prvi dolaze na mjesto intervencije nakon saobraćajnih incidenata. Tu vrlo često imamo i potrebu da pružimo prvu neophodnu pomoć ugroženim licima dok ne stignu pripadnici Službe hitne medicinske pomoći”, rekao je za “Nezavisne” Goran Stojaković, predsjednik Vatrogasnog saveza RS. Ocijenio je da je obuka bila veoma kvalitetna te da su vatrogasci njome nadogradili svoje znanje.

“Svake godine se sprovodi ovakva obuka, a sada su vatrogasci svoja znanja proširili ili obnovili”, istakao je Stojaković te dodao da je u pitanju zajednički projekat s Agencijom za bezbjednost saobraćaja RS.

Direktor te agencije Milija Radović takođe ocjenjuje korisnom ovu obuku za vatrogasce.

“Nekom će oni spasiti život jer će na licu mjesta znati zaustaviti krvarenje i slično”, rekao je Radović.

Anka Šmitran-Đurić, direktorica Zavoda za medicinu rada i sporta RS, rekla nam je da je aktivnost uspješno završena te da je njom obuhvaćena cijela teritorija Srpske.

“Ideja je dobra utoliko više što su vatrogasci ti koji se najčešće prvi nađu na licu mjesta nakon saobraćajnih nesreća. Obukom su prvi put bila obuhvaćena i dobrovoljna vatrogasna društva. Naime, profesionalni vatrogasci imali su redovne obuke iz prve pomoći, dok to nije bio slučaj sa dobrovoljcima. To je značajan pomak”, rekla je Šmitran-Đurićeva.

Obuka se inače sastojala iz četiri faze, i to: teorijski dio, praktični dio, provjera znanja i izdavanje sertifikata.

Tokom teoretskog dijela obuke govoreno je o tome kako postupiti u slučaju gušenja stranim tijelom, krvarenja, amputacijskih povreda, pothlađenosti i smrzotina, trovanja dimom, srčanog ili moždanog udara… Praktični dio obuke odnosio se na primjenu teorijskog dijela obuke u praksi.

(Nezavisne)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here