Vjernici obilježavaju Veliku subotu, učinite neko dobro djelo

0
127
Danas pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti.
Taj dan Hristos je proveo u Hadu, pa se obilježava u molitvi i tišini. Velika subota je kraj strašne sedmice i uvod u Vaskršnje praznike.

Velika subota naziva se još i velika subota, strasna subota ili dugačka subota. Svi ovi nazivi podsjećaju na velike Hristove muke na raspeću i upućuju ljude da treba da učine neko dobro ili milosrdno dijelo.

Pravoslavna crkva vjeruje da je Hristos na veliku subotu bio u grobu Tijelom, duhom bio u Hadu, a u isto vrijeme na prijestolu bio sa Ocem i Duhom, samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice. Na taj dan je Isus Hristos pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana, i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Na taj posljednji dan nedjelje stradanja i smrti vjernici cjelivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual oko crkve unosi u oltar.

Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja.
Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone poslo dana žalosti kada se umjesto liturgija služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Običaj je bio da na Veliku subotu, dan uoči Vaskrsa, treba završtiti sve poslove i pripremiti se za tri dana slavlja Vaskrsa. Čisti se kuća, priprema svečana odjeća, boje jaja i to rano ujutru.

U istočnoj Srbiji mjesi se i kolač vaskršnjak, a u Banatu se prave kolačići.

Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here