Zašto se javlja sezonska depresija i kako je ublažiti

0
41
Foto: Pixabay/mprietou | Zašto se javlja sezonska depresija i kako je ublažiti

Jedna od tri osobe, prema istraživanjima, ne osjeća se dobro tokom hladnijih i zimskih dana, u odnosu na ljepše vrijeme. Riječ je o vrsti depresivnog stanja koje se zove – sezonski afektivni poremećaj.

Kako vrijeme postaje hladnije, a dani sve kraći, neki ljudi primjećuju da imaju manje energije i da se ne osjećaju pozitivno kao obično.

Iako su ova osjećanja za neke možda privremena, otprilike trećina ljudi stalno se tokom jesenjih i zimskih mjeseci bori sa vrstom depresije poznatom kao sezonski afektivni poremećaj.

Simptomi mogu varirati od blagih do ozbiljnih, ali obično uključuju loše raspoloženje, gubitak interesovanja ili zadovoljstva u stvarima u kojima su osobe ranije uživale, promjenu apetita (obično osoba jede više nego obično), promjene u spavanju (obično je potrebno više sna).

Istraživačima još nije jasno šta uzrokuje navedeni poremećaj, ali je riječ o složenom i višeslojnom stanju.

Neka istraživanja sugerišu da bi to moglo biti zbog neispravnog funkcionisanja hipotalamusa (oblast mozga koja reguliše biološke procese kao što su raspoloženje, san i apetit) ili proizvodnje previše melatonina (hormona koji kontroliše naš ciklus spavanja i buđenja, koji proizvodi moždana epifiza).

Neki istraživači spekulišu da bi stvar mogla biti i zbog poremećenog cirkadijalnog ritma – prirodnog, unutrašnjeg procesa koji reguliše naš ciklus spavanja i buđenja.

Naravno, i drugi faktori mogu biti “u igri”. Na primjer, neka istraživanja su pokazala da je veća vjerovatnoća da će žene doživjeti neki vid sezonske depresije – iako je, zbog nedostatka specifičnih istraživanja, neizvjesno da li ove rodne razlike zaista postoje i ako postoje, zašto.

Neki ljudi primjećuju da njihovi simptomi počinju da se poboljšavaju kada godišnja doba počnu da se mijenjaju i proljeće se približava. Ali to ne znači da ne postoji mnogo stvari koje ljudi mogu da urade tokom zimskih mjeseci kako bi im pomogli da se izbore sa simptomima.

Za osobe sa navedenim simptomima, preporučeni tretmani za olakšanje stanja, uključuju psihološke intervencije (kao što su terapije razgovora) ili uzimanje lijekova (kao što su antidepresivi).

Istraživanja pokazuju i da je kognitivna bihejvioralna terapija (koja se fokusira na izazivanje naših uznemirujućih misli i promjenu našeg ponašanja) efikasan tretman za ovaj poremećaj.

Šetnja, otvoren prostor i sunčeva svjetlost

U jednoj studiji, istraživači su pokazali da je kognitivna bihejvioralna terapija povezana sa značajno nižom depresijom kada se stanje pacijenta prati godinu dana kasnije u poređenju sa tretmanom koja uključuje svjetlosnu terapiju (izlaganje posebnoj jakoj svjetlosti u trajanju od oko 20 do 30 minuta ili više dnevno).

Osobe koje su svakodnevno šetale takođe su pokazale značajna poboljšanja svih simptoma depresije u poređenju sa onima koji su bili izloženi vještačkom svjetlu.

Studije ukazuju na to da je redovna šetnja od velike pomoći

Ključni dio terapije je podrška pacijentima u tehnici koja se zove bihejvioralna aktivacija, koja ima za cilj da poboljša raspoloženje, ohrabrujući ljude da kvalitetno organizuju svoj dan i da se uključe u smislene, prijatne aktivnosti – na primjer, hobije.

Istraživanja takođe ukazuju na to da određeni antidepresivi mogu biti posebno efikasni u liječenju simptoma sezonske depresije.

Uspješnost i način primjene pomenute svjetlosne terapije se takođe konstantno istražuju.

Jedna studija je pokazala da svjetlosna terapija može biti efikasan način upravljanja simptomima sezonske depresije kada se koristi u kombinaciji sa antidepresivima.

Osim stručne pomoći, postoji nekoliko stvari koje ljudi mogu samostalno preduzeti, kako bi lakše podnijeli simptome sezonske depresije.

Izlazak napolje na prirodno dnevno svjetlo može biti od koristi i prema jednoj studiji, dobijanje više prirodnog svjetla tokom dana može pomoći u suzbijanju simptoma.

Učesnici studije koji su išli u svakodnevnu šetnju pokazali su značajna poboljšanja svih simptoma depresije, u poređenju sa onima izloženim vještačkom svjetlu.

Iako je neizvjesno zašto tačno dnevno svjetlo može da poboljša simptome, ovo je i dalje laka i efikasna stvar koju ljudi mogu da urade da poboljšaju svoje raspoloženje svakog dana.

Ishrana i vježbanje

Studije takođe pokazuju i da način života, činjenica da li i koliko vježbate i kako se hranite – imaju veze sa depresijom.

Neki nalazi ukazuju na to da vježbanje (samostalno ili u kombinaciji sa svjetlosnom terapijom) može umanjiti simptome depresivnih stanja.

Pregled koji ocjenjuje uticaja vježbanja na depresiju je ukazao na psihološke boljitke (vježbanje odvraća pažnju od negativnih misli i dobro je “sredstvo” za druženje) ali i one fiziološke (kao što su pozitivne promjene u nivou endorfina ili kortizola).

Preporuka je da se svako ko osjeti simptome bilo kakvog depresivnog stanja, javi ljekaru sa kim će se i konsultovati o eventualnoj terapiji.

(RTS)

PODIJELI