Zbog evropskog monsuna može se očekivati čak i snijeg u julu i avgustu!

0
947

Tokom posljednje dvije i po decenije, svijet je iskusio 12 najtoplijih godina. Prosječna temperatura na Zemlji sada je za oko stepen viša nego početkom 20. vijeka.Neki naučnici čak smatraju da bi se do kraja ovog vijeka mogla povećati za gotovo šest stepeni, a obeshrabrujuće je i njihovo predviđanje da bi povećanje prosječne temperature za samo dva stepena imalo razoran uticaj na biljni i životinjski svijet, kao i na reljef Zemlje, pišu Novosti.

Sve učestalije su i ekstremne pojave poput oluja, talasa tropskih vrućina, velikih požara, poplava i erozija. Ovi atmosferski događaji nisu mimoišli ni Balkan, a predstojeće saniranje posljedica poplava koje su nas zadesile trajaće godinama.

Ne čudi, zato, što je sve više onih koji vjeruju da smo svjedoci očiglednih promjena klime. Pitanja se množe, a nesigurnost stanovništva raste. Naročito kada se priča o tome šta nas čeka, kako ekstremne atmosferske pojave spremno dočekati i kako im se prilagoditi.„Klima je po definiciji izuzetno promjenljiva, a njeno glavno obilježje je i ekstremnost, bilo da je riječ o kratkotrajnom periodu poput prosječnog ljudskog života, ili desetinama hiljada godina“, kaže za Novosti profesor dr Mlađen Ćurić iz Instituta za meteorologiju u Beogradu.

„Nesporno je, međutim, da idemo prema ledenom dobu koje će se, po vrlo uvaženoj teoriji Milutina Milankovića, dogoditi za oko 23.000 godina. U bliskoj budućnosti, pak, očekuje nas porast posječnih temperatura, duži sušni periodi, a kada bude padavina, one će biti obilnije. Ali, sve to, ipak, neminovno vodi ka ledenom dobu“.

„U Evropi se svake godine javlja takozvani evropski monsun. To znači da se ciklično u toku godine javljaju periodi sa maksimalnim padavinama. Uzrok evropskog monsuna je isti kao indijskog, ali je zbog „trouglaste uniformisanosti Indijskog potkontinenta“ indijski mnogo previdiviji od evropskog.

„Naš“, zbog razuđenosti evropske obale, može da ide od Britanije prema Njemačkoj, ali i od Sredozemnog mora prema sjeveroistoku kontinenta. Gdje će se formirati jak, stabilan ciklon koji će donijeti mnogo padavina, zavisi od oštrih granica toplog i hladnog vazduha“, objašnjava profesor.

Bilješke iz prošlosti

Podsjeća i da su sjevernu Italiju 2011. godine zadesile padavine od 500 litara po metru kvadratnom za nekoliko dana. Slično je bilo prošle godine u južnoj i istočnoj Njemačkoj i Češkoj. Zbog evropskog monsuna takve padavine mogu da se očekuju bilo gdje na našem kontinentu. Čak i snijeg u julu i avgustu. To se, tvrdi profesor, dešavalo i dešavaće se.

„Ako u Italiji padne toliko kiše, sigurno može i kod nas. Spremno i bez velikih ljudskih i materijalnih gubitaka dočekaćemo ih ako mnogo više povedemo računa o „higijeni“ životne sredine. Najprije bi trebalo da očistimo korita i najmanjih potoka i najvećih rijeka, da napravimo bedeme, da ne krademo pijesak iz riječnih korita, povedemo računa o izgradnji objekata na obalama, da pravilno pošumljavamo i sprečavamo eroziju. Sve to jeste skupo, ali je na duge staze vrlo, vrlo isplativo“, poručuje Ćurić.

Kada je riječ o prilagođavanju savremenog čovjeka višim temperaturama, ili o „uskakanju iz čizama u sandale“, on kaže da mnogo toga zavisi od čovjeka, njegovog načina života i zdravih životnih navika.

„To ljekari neprekidno ponavljaju i to je velika istina. Iako zvuči surovo, neprekidna promjena klime utiče i na prirodnu selekciju vrsta, pa i čovjeka. Zdraviji i pokretljiviji lakše se prilagođavaju. Oduvijek su aktivnosti čovjeka zavisile od klime, a ne klima od čovjeka, čak i sada kada se mnogo govori o emisiji ugljen-dioksida i efektu staklene bašte“, tvrdi sagovornik Novosti.

PODIJELI