Zeljković: Trudimo se da pronađemo svakog zaraženog

0
97
Testiranja na virus korona u Republici Srpskoj, pored Instituta za javno zdravstvo RS i Univerzitetskog kliničkog centra (UKC), uskoro će se vršiti i u bijeljinskoj bolnici “Sveti vračevi” jer očekujem da do kraja sedmice i tu zdravstvenu ustanovu osposobimo za takve poslove.

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković naglasivši da Srpska uveliko sprovodi masovno testiranje koje podrazumijeva analizu uzoraka svake osobe koja je po definiciji slučaja kontakt.

– Broj uzoraka varira od dana do dana. Nekad je to 50 ljudi, a nekada nekoliko stotina. Očekujemo da do kraja sedmice stigne aparat za testiranje u bijeljinsku bolnicu, a doktorica iz Bijeljine je već u Institutu na obuci. Takođe, na obuci u UKC-u RS imamo i doktoricu iz Foče jer je plan da i tamošnja bolnica vrši testiranja. Kada to završimo, pokrićemo cijelu Srpsku – rekao je Zeljković i dodao da je u planu i edukacija ljekara iz drugih bolnica.

GLAS: Kakvo je stanje sa testovima na virus korna, imamo li ih dovoljno?

ZELjKOVIĆ: Institut i UKC trenutno raspolažu sa dovoljno testova. Stalno vršimo dopunu i preraspodjelu između ustanova i tako se međusobno pomažemo. O tačnom broju testova koje trenutno imamo je teško govoriti jer nije to bukvalno 100 testova za 100 ljudi budući da se sam test sastoji iz tri komponente. U pitanju su hemikalije koje se ne troše u jednakom odnosu. Prošle sedmice smo od UNDP-a dobili donaciju od 3.000 testova, a u narednom periodu očekujemo da nam stigne još 25.000 koje nabavljamo preko UNDP-a, ali to nije donacija, već ih kupuje Vlada RS.

GLAS: Sa kakvim problemima se susrećete u nabavci testova i druge medicinske opreme ?

ZELjKOVIĆ: To su problemi sa kojima se susreću sve zemlje u okruženju. Svima nam je ograničeno tržište, a dobavljači nas prate u količinama koliko mogu.  Veće evropske zemlje imaju veću potražnju i dobavljači imaju potrebu prvo njih da zadovolje, a onda se okreću nama. Međutim, mogu reći da nam veledrogerije s kojima smo do sada poslovali izlaze u susret što se tiče količina koje smo tražili. Ono što je problem su rokovi isporuke. To je nešto što u ovom trenutku niko ne može garantovati zbog situacije u cijelom svijetu. Zbog takvog stanja ne možemo precizirati kada će stići tih 25.000 testova, jer pojedini proizvođači ili prolongiraju rokove isporuke ili prosto odustaju zbog nedostatka osnovnih supstanci za izradu testova.

GLAS: Koliko je epidemiološka situacija u Srpskoj teška i kada možemo očekivati vrhunac epidemije?

ZELjKOVIĆ: Jako je teško govoriti o kretanju epidemije i predvidjeti vrhunac. Epidemiološka situacija se nadzire i bitno je da je pod kontrolom, da ispratimo svaku pozitivnu osobu, njene kontakte, ulaz ljudi na granici i njihovo razmještanje po lokalnim zajednicama. Trenutna epidemiološka situacija u Srpskoj je ozbiljna, ali ne možemo reći da je teška u smislu da su kapaciteti zdravstvenih ustanova zakrčeni, jer nisu. Ono što se pokazalo kao izuzetno dobro je da je zdravstveni sistem Srpske na vrijeme krenuo sa pripremama i to se pokazuje kroz čitav ovaj proces.

GLAS: Mediji u regionu su objavili analize po kojima je stopa smrtnosti u BiH najveća u odnosu na zemlje u okruženju. Da li je to tačno i kako procentualno stojimo kada je riječ o broju zaraženih i preminulih?

ZELjKOVIĆ: Zemlje u regionu imaju mnogo veće brojeve od nas, imaju mnogo više zaraženih i umrlih, tako da je teško porediti statistiku malih i velikih brojeva. U ovom momentu nezahvalno je davati takve procjene, analizama ćemo se baviti kasnije, kada prođe ozbiljniji period praćenja epidemiološke situacije, odnosno kada budemo imali podatke za dva do tri mjeseca i kada se epidemija bude bližila kraju. Tek tada ćemo moći govoriti o procentima i stopama smrtnosti. I to se vidi na primjeru Kine, gdje su se procenti konstantno mijenjali. Sada nam je najvažnije da identifikujemo što veći broj onih koji su zaraženi. Nemoguće je da identifikujemo sve, ali se trudimo da što bliže priđemo procentu od 100 odsto.

GLAS: Da li je Srpska mogla bolje i drugačije reagovati na pojavu virusa?

ZELjKOVIĆ: Naravno da uvijek može bolje i zasigurno postoje detalji koje bismo promijenili, ali potrebno je imati na umu da su se mnogo razvijenije zemlje, koje imaju daleko veće resurse, u ovoj situaciji snašle lošije od nas. Možemo biti izuzetno zadovoljni zdravstvenim sistemom Srpske jer je, bez sumnje, ovo spremno dočekao, ali i svim drugim ustanovama i institucijama koje su uključene u borbu sa pandemijom. Takođe, i mediji su nam mnogo pomagali u promociji mjera koje se sprovode.

GLAS: Koliko su građani ozbiljno shvatili ovu pandemiju?

ZELjKOVIĆ: Možemo biti zadovoljni kako su građani reagovali i koliko su svjesni ozbiljnosti. Uvijek postoje izuzeci koji kvare prosjek, ali moramo imati na umu da se stanovništvo prvi put susreće sa jednom ovakvom situacijom. Još jednom apelujem na građane da poštuju sve mjere koje su donesene, da budu strpljivi, izdrže sve ovo zajedno sa nama i izaći ćemo kao pobjednici.

 Uigran tim

GLAS: U Srbiju su stigli ljekari iz Kine i Rusije. Ima li Srpska dovoljno specijalista i da li smo mi tražili pomoć u ljudstvu?

ZELjKOVIĆ: To je pitanje za Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, ali ono što mogu reći je da su nam trenutno najpotrebniji infektolozi, epidemiolozi i mikrobiolozi jer su u ovom slučaju oni na prvoj liniji odbrane. Nadamo se da će se u budućnosti više mladih ljekara odlučiti za te specijalizacije. S druge strane, ljekari svih drugih specijalizacija i te­ kako učestvuju u borbi sa pandemijom. Cjelokupna zdravstvena zajednica u Srpskoj funkcioniše kao jedan dobro uigran tim. Takođe, u svakodnevnom smo kontaktu sa kolegama iz Srbije i Hrvatske, kao i sa onima iz Kine. Nedavno su nam kolege iz Vuhana putem video-linka prenijele svoja iskustva i znanja u borbi sa virusom korona, što nam je veoma korisno.

/Glas Srpske/

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here