Višemjesečni zastoj u formiranju vlasti na nivou BiH i nedorečenost pojedinih zakona prijete da dodatno prodube postojeću krizu, a upućeni ističu da je jedini izlaz konačan dogovor izbornih pobjednika o novom sazivu Savjeta ministara, ali ne isključuju opciju da tehnički mandat ostane do daljeg te da se u cijelu priču uključi i Ustavni sud BiH.
SNSD, SDA i HDZ BiH izašli su kao pobjednici oktobarskih izbora 2018. godine, ali ni nakon osam mjeseci od konstituisanja Predsjedništva BiH i izbora novog rukovodstva u Predstavničkog domu nema dogovora o novom sazivu Savjetu ministara zbog čega u foteljama te institucije i dalje sjede izabrani zvaničnici nakon izbornog ciklusa 2014. godine.
Do zastoja je došlo zbog insistiranja bošnjačkih stranaka, prije svih SDA da potvrda opredjeljenja BiH za članstvo u NATO bude uslov za pregovore i dogovore o novom predsjedavajućem i ministrima u Savjetu ministara.
Situacija prijeti da se dodatno zakomplikuje početkom avgusta, jer tada aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara u tehničkom mandatu Denis Zvizdić (SDA) treba da preuzme predsjedavanje kolegijumom Predstavničkog doma Parlamenta BiH, u kojima je izabran kao poslanik na izborima, čime bi se našao na dvije nespojive vodeće pozicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Zvizdić je, naime, 6. decembra izabran u kolegijum doma Parlamenta BiH i to za prvog zamjenika predsjedavajuće Borjane Krišto iz HDZ-a BiH dok je za drugog zamjenika imenovan SNSD-ov Nebojša Radmanović. Poslovnikom je definisano da se nakon osam mjeseci njih troje smjenjuju na poziciji predsjedavajućeg.
Zakon
Zakon o Savjetu ministara BiH predviđa da, ako predsjedavajući podnese ostavku ili je trajno spriječen da vrši dužnost, ostavku daje i kompletan Savjet, a dužnost obavlja do potvrđivanja predsjedavajućeg i članova. U tom slučaju primjenjuje se redovna procedura imenovanja predsjedavajućeg Savjeta ministara, od Predsjedništva do potvrđivanja u Parlamentu, na čemu od početka insistiraju političari čije su stranke odnijele najviše glasova u srpskom i hrvatskom biračkom tijelu na izborima 2018. godine,
SDA će, međutim, prema pisanju medija iz FBiH, kao prvu branu postaviti stavove Centralne izborne komisije BiH i OHR-a, prema kojima dok ne budu izabrani novi zvaničnici, stari ostaju na dužnosti uprkos tome što je apsolutno nespojivo učešće u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
Jedna od mogućnosti je da Denis Zvizdić delegira aktuelnog zamjenika predsjedavajućeg Mirka Šarovića (SDS) da vodi Savjet ministara, jer je mlađi nekoliko mjeseci od drugog zamjenika Vjekoslava Bevande (HDZ BiH), što je i pominjano, a upućeni ne isključuju opciju podnošenja apelacija Ustavnom sudu BiH kako bi se, na taj način, pokušala razjasniti situacija na čijem je pragu BiH.
Delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH Lazar Prodanović, koji je godinama bio član Ustavno-pravne komisije u Parlamentu BiH, kaže da bi najbolje bilo da izborni pobjednici dođu do dogovora, ali da se što prije na dnevni red stave izmjene Izbornog zakona BiH.
– Ostavljena je mogućnost da izabrani zvaničnici u zakonodavnoj vlasti mogu paralelno obavljati i funkciju u izvršnoj vlasti do izbora novih predstavnika. Nije jasno definisano da ne može biti rukovodilac, a ako bi neko pokrenuo apelaciju za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona, mislim da bi pao na Ustavnom sudu BiH, ali bi izgubili značajno vrijeme. Kada je u pitanju Savjet ministara, najmlađi zamjenik, u slučaju podnošenja ostavke predsjedavajućeg, preuzima poziciju. Treba uvesti instituciju zamjenskog člana u zakonodavnom tijelu do okončanja mandata u izvršnoj vlast. Bilo je takvih inicijative tokom ranijih prijedloga izbornog zakonodavstva, ali nije bilo spremnosti – rekao je Prodanović.
Dodatna obaveza
Ako se, kaže, desi da Zvizdić bude predsjedavajući Savjeta ministara i na čelu Predstavničkog doma, to će stvoriti dodatnu obavezu da se ide u nove izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.
Visoki funkcioneri HDZ-a BiH Borjana Krišto, Bariša Čolak i Nikola Lovrinović juče nisu odgovarali na pozive. Lider partije Dragan Čović nedavno je upitao Zvizdića kako misli da bude u bilo kakvoj funkciji u Savjetu, a moraće u Predstavnički dom. Tada je, komentarišući navode da bi sadašnji saziv mogao da ostane još tri godine u tehničkom mandatu, te da Zvizdića na čelu Savjeta zamijeni Šarović, rekao da je evidentno “da osam mjeseci nemamo vlast i da to sugeriše da imamo igre” te da su suštinska pitanja da li će uopšte zasjedati Savjet.
Na pozive nisu odgovarali i funkcioneri SDA Adil Osmanović i Halid Genjac, a Zvizdić je u junu izjavio da će biti predsjedavajući Savjeta dok BiH ne pošalje Godišnji nacionalni plan za NATO i dok ne bude izabran novi mandat sa sastav novog saziva Savjeta ministara. Jedini kandidat za tu poziciju je trenutno bivši ministar finansija RS Zoran Tegeltija iz SNSD-a, a pojedini analitičari vjeruju da formiranje vlasti zavisi od unutarstranačkih izbora u SDA koji završavaju kongresom u septembru.
Bez obrazloženja
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, kako je definisano zakonom, može podnijeti ostavku bez obrazloženja. Ostavku podnosi Predsjedništvu BiH.