Kada se govori o globalnom zagrijevanju, uglavnom se misli na topljenje glečera, porast nivoa mora, učestalost prirodnih katastrofa i nagle skokove temperatura.
Međutim, klimatske promjene imaju često posljedice i na poljoprivredu, pa samim tim i na namirnice koje svakodnevno koristimo. Zbog toga postoji bojazan da bi neke od njih mogle da nestanu do 2050. godine.
Tako bi, npr. mogla bi da nestane kafa, čije sjemenke potiču iz zemalja oko ekvatora, zone u kojoj temperature rastu brže nego na drugim mjestima.
Stabla kafe arabike, na koju otpada 75 odsto ukupne svjetske proizvodnje, osjetljiva su na gljivu koja izaziva truljenje biljke, a klimatsko zagrijavanje je glavni uzrok širenja ove bolesti. Jedna studija iz 2011. predviđa nestanak kafe arabike u Nikaragvi i Meksiku narednih nekoliko decenija.
Temperature u Africi sve su veće i kakao će rađati sve manje, pa bi mogli da ostanemo uskraćeni i za čokoladu. Naime, 70 odsto kakaoa proizvodi se u zapadnoj Africi, gdje će temperature porasti u proseku za 2,3 stepena do 2050. Cijena kakaa bi mogla da “eksplodira”, a kockica ove mnogima omiljene poslastice pretvorila bi se u čist luksuz.
Globalno zatopljenje ne pogoduje ni vinogradima. Francuski vinogradari već sada primjećuju promjene: grožđe sazrijeva ranije i sadrži više šećera, a manje kiselina. Ukoliko se ovaj trend nastavi, vinogradari bi lako mogli da postanu “tehnološki višak”.
Hladne zime su preduslov za dobru jabuku. Previše blage zime imaju za posljedicu manje plodove i slabiju berbu. Isto važi i za breskve, šljive, kajsije i kruške.
Najviše pesimizma izaziva mogućnost nestanka pitke vode. Na to upozorava brzina kojom se tope glečeri. Prema istraživanju koje je 2010. objavio američki Nacionalni savjet za odbranu resursa, do polovine vijeka trećina SAD suočiće se sa nestašicom vode.
Još jednom piću, posebno omiljenom muškom polu, prijeti nestanak. Naime, jedan od osnovnih sastojka industrije piva je na udaru klimatskih promjena – hmelj koji neće odoljeti porastu temperatura.
Ukoliko naučnici ne uspiju da razviju vrste otpornije na vrućine i bolje sisteme navodnjavanja, budućnost velikog broja pivara biće pod velikim znakom pitanja.
Banana je sve manje otporna na sve veći broj insekata koji je napadaju, što bi moglo ozbiljno da ugrozi njen opstanak. Proizvođači ovog voća u Kostariki smatraju da je zagrijavanje planete glavni krivac za nekontrolisano razmnožavanje faktora koji uništavaju ovu kulturu. Insekti, velika količina padavina i ekstremne vrućine nimalo ne pogoduju proizvodnji banana kojima se loše piše u budućnosti.
