Kroz povijest, a prije pojave WC papira, bogataši su željeli nešto finije za svoju kožu pa su nakon zahoda koristili vunu, čipku ili konoplju. Bogati Rimljani brisali su se spužvom pričvršćenom na štap koju su držali u kanti slane vode. Na kraju su međunožje osvježili ružinom vodicom, piše 24sata.

Grcima je najdraža bila glina, školjke a ponekad su posezali i za kokosovim ljuskama. Imućni Europljani su prakticirali namakati ruke u luksuzne fontane pune tople vode. Eskimima je snijeg i mahovina bili najpraktičniji, Vikinzima vuna, a Amerikancima klipovi kukuruza.

Više od 70 posto ljudi na svijetu uopće ne koristi WC papir. Ako preračunamo taj postotak u broj svjetske populacije, ispada da ga ne upotrebljava više od pet milijardi ljudi. Mnogi bi ga željeli kupovati, ali si to ne mogu priuštiti. Mnogi i danas posežu za lišćem ili vodom, piše Toilet paper history.

Činjenice o WC papiru

Prvi WC papir u roli patentiran je u Americi 1891. godine. Smislio ga je Seth Wheeler.
Prosječan čovjek za jednu nuždu potroši osam do devet listića, ali ako njime brišu nos, skidaju šminku, čiste ogledala i ostalo, ta brojka se penje na 57 listića dnevno.
Prosječan čovjek godišnje iskoristi sto rola, što je oko 20.000 listića.
Da bi se osiguralo dovoljno WC papira za jednog čovjeka tijekom cijelog njegovog života, potrebno je posjeći 384 drveta.
Dnevno se u svijetu proizvede više od 83 milijuna rola. Od jednog drveta dobije se prosječno njih 810.
Tehnologija je toliko napredovala da neke tvrtke posebnim strojevima pretvaraju iskorišteni fotokopirni papir u WC papir za zaposlenike.