Pronađeni su skeletni ostaci više od 20 osoba različitog uzrasta, među kojima i djece, a utvrđeno je i da njihova tijela nisu ukopavana, već su ostavljena na stjenovitoj površini pećinskog kanala.

Ovakav vid sahranjivanja u doba pozne antike, sa velikim brojem skeleta koji su pohranjeni duboko unutar pećine, do sada nije bio poznat na tlu Evrope, što otkriće u Petnici čini jedinstvenim i značajnim arheološkim otkrićem.

Do ovog otkrića došlo je nakon višemjesečne suše i znatnog pada nivoa vode u podzemnom Aždajinom jezeru, koji je speolozima i arheolozima omogućio pristup dijelovima pećine koji do sada nisu bili istraživani i kroz koje protiče podzemni tok rijeke Banje.

Arheolog iz Istraživačke stanice “Petnica” Vladimir Pecikoza rekao je da je do ovog otkrića mislio da je Petnica jedna od najistraženijih tačaka u Evropi, ali da je ovaj nalaz pokazao da ona očigledno ima još tajni.

– Na nama i na novim generacijama je da te tajne tek otkrivamo. Ovo istraživanje je od posebnog značaja zato što je okupilo sve relevantne istraživačke institucije u Valjevu. Najvažnije je to što su naš grad i Petnica pokazali izuzetan istraživački potencijal pun iznenađenja koji treba wegovati – rekao je Pecikoza za Tanjug.

Arheolog u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Valjevo Radivoje Arsić naglasio je da, osim na Bliskom istoku i u Izraelu, kada je riječ o tom periodu, ne postoje paralele sa onim što je pronađeno u Valjevu.

– Osim posuda koje su pronađene sa skeletnim ostacima, skoro smo sigurni da oni potiču iz perioda pozne antike. Uradićemo analize kako bismo to potvrdili, jer može da dođe do neke omaške. Kada stignu rezultati analize imaćemo potpuno precizne podatke – rekao je Arsić.

Arheološka istraživanja su utvrdila da u dubljim nivoima podzemnog jezera Petničke pećine postoji još dvorana za koje se pretpostavlja da datiraju iz još starijih epoha, a arheolozi smatraju da bi u blizini pećine trebalo da postoji i neotkriveno naselje u kojem su živjeli ljudi čiji su skeleti pronađeni.