Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave Spasovdan ili Vaznesenje gospodnje, hrišćanski praznik, koji se obilježva 40 dana nakon Vaskrsa.
Spasovdan je jedan od deset praznika koji je posvećen Isusu Hristu i uvijek se slavi u četvrtak. Prema hrišćanskom vjerovanju, vaskresenjem Hristos je pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom.
Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao: “Idite po svemu svijeti i propovijedajte Јevanđelije svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje biće osuđen.” Da bi u tome uspjeli Hristos im je obećao Duha utješitelja, i zapovjedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Јerusalima. Tako su mogli prenijeti Hristovu vjeru u svijet i time ljude spasavati u vjeri – odatle naziv Spasovdan. Podignutih ruka Hristos je učenike i blagoslovio nakon čega se počeo uznositi na nebo, čime se, završivši djelo spasenja, vratio Bogu na nebesima.
Na večernjoj službi, koja se služi u srijedu uoči Vaznesenja, vrši se u skladu sa crkvenim tipikom, takozvano odanije Pashe, neka vrsta opraštanja sa Vaskrsom. Početak i kraj službe se na taj dan, vrši isto kao i na sam Vaskrs. Ponovo se pjevaju radosna stihovi: “Neka vaskrsne Bog i rastoče se neprijatelji NJegovi…” i “Evo dana koji je stvorio Gospod, uzradujmo se i uzveselimo se u njemu…”.
Spasovdan je slava manastra Visoki Dečani, Beograda, Banjaluke, Nevesinja, Istočnog Novog Sarajeva. Koliki je značaj Spasovdana govori podatak da je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjevjekovne države Dušanov zakonik obnarodovan baš na Spasovdan 1349. godine.
