Njemački pisac, pjesnik i slikar Herman Hese preminuo je na današnji dan 1962. godine.
Rođen je u gradu Kalvu, Virtemberg, 1877. godine. Njegovi roditelji služili su u Indiji Bazelskoj misiji, protestanstkom misionarskom društvu. Hermanova majka, Marija Gundert, rođena je tokom jedne takve misije u Indiji, 1842. godine. Opisujući svoje djetinjstvo ostavila je zabilješku da nije bilo naročito lijepo. Roditelji su je ostavili u Evropi kada je imala samo četiri godine da bi se vratili u Indiju.1922. godine emigrirao je u Švajcarsku, 1923. je postao švajcarski državljanin.
Kao antimilitarista i pacifista, jako se usprotivio Prvom svjetskom ratu. Njegova osjećanja koja se tiču rata izražavao je u mnogim svojim knjigama. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, našao se se u čudnim okolnostima. Njemački ministar propagande, Jozef Gebels, u početku je štitio njegove knjige, i kao rezultat Hese je mogao da objavljuje svoja djela. Međutim, kada je zahtijevao da određeni dijelovi njegovog romana Narcis i Zlatousti (njem. Narziss und Goldmund) koji se tiču pogroma ostanu nedirnuti, našao se na nacističkoj crnoj listi. Ipak, uspio je da izbjegne Drugi svjetski rat i skrasio se u Švajcarskoj.
Kao i mnogi njegovi likovi, Hese je u toku svog života imao mnogo problema sa ženama. Njegov prvi brak sa Marijom Bernouli, sa kojom je imao troje djece, završio se tragično, tako što je njegova žena mentalno oboljela. Njegov drugi brak sa pjevačicom Rut Venger, trajao je veoma kratko, a najveći dio vremena proveli su odvojeni jedno od drugog. To je dovelo do duboke emotivne krize, Hese se povukao u sebe i izbjegavao socijalne kontakte, što je opisao u svom čuvenom romanu Stepski vuk (nem. Der Steppenwolf). Ipak, njegov treći brak sa Ninon Dolbin Auslender (1895—1966), trajao je do kraja njegovog života. Svoju treću ženu spomenuo je u knjizi Putovanje na istok (nem. Die Morgenlandfahrt).
Hese je u svom kasnijem životu razvio određenu dozu konzervativizma. U Igri staklenim perlama (njem. Das Glasperlenspiel), jedan od likova proglašava svu muziku poslije Johana Sebastijana Baha vještačkom i lošom, proglašavajući Ludviga van Betovena za ekstremni primjer lošeg ukusa u muzici. Inače, Igra staklenih perli, sa sa svojim idealizovanim srednjovjekovnim stilom bila je izuzetno popularna knjiga u ratom razrušenoj Njemačkoj 1945. godine.
Hese je umro u snu u Montanjoli 9. avgusta 1962. godine u svojoj 85. godini.
(nationalgeographic.rs)
