Bosna i Hercegovina nastavlja trend gubljenja aktivne radne snage, istaknuto je u ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje obuhvaćene procesom proširenja za protekli kvartal.
Kako su naglasili, u drugom kvartalu BiH je izgubila dodatnih 1,5 odsto radne snage u odnosu na isti kvartal lani, dok je samo u julu izgubila 1,4 odsto radne snage.
Osim u realnom sektoru, BiH napuštaju čak i radnici u administraciji, koju većina građana BiH uglavnom doživljava kao pozitivno mjesto za zaposlenje.
“Broj administrativnih radnika smanjen je za 2,25 odsto, sa 38,2 na i dalje zabrinjavajućih 35,9 odsto u julu 2018. godine”, navedeno je u izvještaju.
Dodaju i da je u prvih sedam mjeseci broj administrativnih radnih mjesta preduzetim reformama smanjen za 0,4 odsto u odnosu na isti period lani.
Registrovana zaposlenost je, kako je istaknuto, i dalje u porastu, ali dijelom i zbog prelaska radnika iz sive zone u regularnu ekonomiju.
Dodaju i da je nezaposlenost među mladima i dalje visoka, a da broj nezaposlenih duže od godinu dana iznosi 80 odsto od ukupnog broja.
Zbog povoljnog ekonomskog ambijenta ističu da je bruto domaći proizvod porastao za 3,4 odsto u drugom kvartalu, što je, kako navode, porast od dva odsto u odnosu na prvi kvartal.
Iako je ekonomija sa 3,4 odsto generalno u porastu, u izvještaju upozoravaju da politička situacija u zemlji može negativno uticati na kreditni rejting zemlje, koji agencija “Standard&Poor's” i dalje ocjenjuje B ocjenom, uz stabilne izglede zbog solidnih ekonomskih performansi i relativno niskog ukupnog zaduženja.
Što se tiče naših spoljnotrgovinskih partnera, istaknuto je da je za 80 odsto ekonomskog rasta zaslužna trgovina sa zemljama EU, a naši najvažniji spoljnotrgovinski partneri su Njemačka, Hrvatska i Italija. Kao i u prošlom kvartalnom izvještaju, i ovog puta su najvažniji spoljni investitori iz Švajcarske, Slovenije i Saudijske Arabije.
Kad se ukupno radi o našem regionu, u Evropskoj komisiji ističu da je ekonomija rasla po stopi od 4,3 odsto i da je uglavnom stimulisana unutrašnjom potrošnjom i spoljnim investicijama te transferima novca od rodbine iz inostranstva. U Turskoj je ekonomija sa 7,1 odsto pala na i dalje solidnih 5,5 odsto.
Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da postoje dvije vrste problema kada je u pitanju odlazak radne snage iz BiH u zemlje EU. Kratkoročni problem je, kako ističe, sve veći manjak radnika, posebno u zanatskim djelatnostima, te profesionalnih vozača, što onda ima posljedice na bh. ekonomiju i gubitak konkurentnosti u odnosu na zemlje u okruženju i u EU.
Drugi, kako upozorava, problem je dugoročne prirode, a radi se o mogućnosti da se nakon neke eventualne buduće velike krize u EU odjednom u BiH vrati veliki broj ljudi.
“Ti ljudi bi onda mogli biti veliki udar na naš zdravstveni sistem i druge oblasti. Ja na to upozoravam, ali niko ne obraća pažnju”, ističe on.
Dodao je da bi budući Savjet ministara BiH trebalo da sklopi određenu vrstu aranžmana s Evropskom komisijom, kako bi se ovaj problem na vrijeme mogao riješiti. Osim toga, kako ističe, problem je da poreski obveznici BiH plaćaju školovanje ljudi, a onda ih Njemačka i druge evropske zemlje preuzimaju bez ikakvog ulaganja.
“I to je nešto o čemu bi Savjet ministara trebalo da razgovara s Evropskom komisijom. Recimo, ako uzmu našeg medicinskog radnika, trebalo bi da se uvedu kvote i da se na neki način naš siromašni sistem kompenzira za gubitak radne snage koju smo mi odškolovali”, zaključio je Radivojac.
Izbori
U izvještaju je data i ocjena proteklih izbora, tvrdeći da su oni prošli u regularnoj atmosferi, pozivajući se na izvještaje posmatračkih misija.
“Ocjena demokratskih institucija i ljudskih prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju jeste da su izbori uglavnom bili fer, ali ih je karakterizirala kontinuirana segregacija prema etničkim linijama”, istaknuto je u tom dijelu izvještaja.
( Nezavisne )
