Tako na mjesto privrednika iz BiH ulaze partneri iz drugih zemalja, kao što je Italija.
Vasić navodi da su uvođenjem ovih taksa najviše pogođene metalska, drvna i mliječna industrija BiH, ali i proizvođači toalet papira, hemijskih proizvoda, kao i izvoznici lijekova, ulja, brašna, sokova, vode, te naglasio da će se izvoznici veoma teško vratiti na tržište koje jednom izgube.
“Ukupna vrijednosti izvoza na Kosovo u 11 mjeseci ove godine iznosila je 139,5 miliona KM. Primjetno je da je u novembru, mjesecu kad su na snazi bile takse od 10 odsto (od 21. novembra iznose 100 odsto) izvoz BiH na ovo tržište smanjen i iznosi nepunih osam miliona KM”, upozorava Vasić.
On je rekao da se u ukupnoj razmjeni BiH sa svijetom, oko 14 odsto odnosi na zemlje Cefte, a od toga četiri odsto na samoproglašeno Kosovo, te podsjeća da je u posljednjih pet godina BiH na ovo tržište izvozila robu u prosjeku od 160 do 170 miliona KM, a uvozila oko 14 miliona KM.
“Iako bi neki rekli da je malo tržište za privredu iz BiH, nije tako ako uzmemo u obzir da je to rijetko tržište na kojem BiH bilježi suficit”, ističe predsjednik Spoljnotrgovinske komore.
Vasić napominje da privrednici iz BiH uglavnom izvoze proizvode više dodate vrijednosti, te dodao da se iz samoproglašenog Kosova uvozi repromaterijal, kao što je sirova koža, koje nema na domaćem tržištu.
Kada je riječ o Cefta tržištu, on navodi da su se privrednici BiH oduvijek suočavali sa necarinskim barijerama, te žali što BiH nikada nije posezala za uvođenjem sličnih mjera, odnosno uvijek je poštovala odredbe sporazuma, poput Cefta sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
“Izvoznici iz BiH su godinama prijavljivali necarinske barijere koje su vrlo sporo, skoro nikako rješavane redovnim mehanizmima koje nudi Cefta sporazum. Rješavanje necarinskih barijera je najveća prepreka zbog enormne sporosti mehanizma za rješavanje sporova i nepostojanja sankcija”, napominje Vasić.
On podsjeća da je BiH u prethodnom periodu sa Srbijom imala najviše problema u vezi sa netarifnim barijerama, počevši od izvoza pilećeg mesa, mlijeka, piva i malina.
Vasić navodi da je Spoljnotrgovinska komora u ovoj godini primila jednu zvaničnu prijavu netarifne barijere, i to upravo za samoproglašeno Kosovo, neposredno prije uvođenja taksa.
“Barijera se odnosila na traženje originalnih isprava/nalaza za svaki utovar, na primjer za one nalaze koji se izdaju kao original samo jednom i traju za proizvod koliki je i njegov rok trajanja. Niko drugi u Cefti ne traži ovakvu vrstu originala. Nažalost, nismo uspjeli da aktualizujemo ovu barijeru, jer su skoro u isto vrijeme uvedene stoprocentne takse”, ukazuje Vasić.
On ističe da u Cefta sporazumu nema decidno navedenih kaznenih mjera, što se sada pokazalo kao krucijalno, te navodi da u okviru Cefte nikada nije riješen problem mehanizma rješavanja sporova.
Prema Vasićevim navodima, BiH je zbog toga bila godinama u problemima, dok se dvije strane ne dogovore, kao što su to ove godine uradile BiH i Srbija.
“Ako se ne riješi problem mehanizma rješavanja sporova, teško da iko može garantovati da će moći biti sprovođen usaglašeni Protokol pet (usluge) ili Protokol šest (ujednjačavanje dokumenata, uvezivanje carina)”, upozorava on.
Vasić smatra da bi u narednom periodu osnovni zadatak nadležnih u BiH trebalo da bude unapređenje mehanizma rješavanja sporova, što će doprinijeti otklanjanju netarifnih barijera, od kojih su neke prisutne duže vrijeme.
“Takođe, moramo raditi na harmonizaciji propisa i procedura, te olakšanju tranzita i trgovine, kroz regionalno povezivanje svih graničnih službi u jedinstveni informacioni sistem”, ističe Vasić.
On zaključuje da bi BiH trebalo da uvede i zaštitne mjere koje su Cefta sporazumom dozvoljene kada neka članica procijeni da je njena domaća proizvodnja ugrožena.
