Bez formiranja novih vlasti na nivou BiH, zemlja neće moći dobiti kandidatski status za članstvo u EU, potvrđeno je “Nezavisnim”.
Naime, kako nam je objašnjeno od strane diplomatskog izvora, formiranje vlasti nije direktan uslov i teoretski bi kandidatura mogla biti uručena i u prisustvu tehničkog Savjeta ministara BiH koji trenutno drži vlast na nivou BiH, ali za Evropu je mnogo važnije da BiH demonstrira efikasnost i istinsku posvećenost reformama.
U Delegaciji EU u Sarajevu su nam indirektno potvrdili da bez formiranja vlasti nećemo moći dobiti ni pozitivno mišljenje o kandidaturi, a kamoli kandidaturu.
Naime, Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU, podsjeća na zajedničku izjavu Federike Mogerini, visoke predstavnice za spoljnu politiku i potpredsjednice Evropske komisije, i Johanesa Hana, komesara za proširenje Evropske komisije, da će efikasno provođenje i implementacija izbornih rezultata biti uzeti u obzir u okviru mišljenja o osnovanosti zahtjeva BiH za članstvo u EU.
“Proces je i direktno povezan s administrativnim kapacitetom zemlje da dostavi kvalitetne koordinirane odgovore na pitanja Komisije o situaciji na terenu, kako u smislu odgovora na upitnik, tako i putem posebnih stručnih misija i procjena”, istakla je Milović-Halilovićeva za “Nezavisne”.
S obzirom na trenutni zastoj, i najoptimističniji glasovi ne vide mogućnost da vlast na nivou BiH bude formirana uskoro. Koliko će vremena biti potrebno, zavisiće od mnogo faktora, među kojima je i posljednji sukob u vezi sa blokiranjem imenovanja Zorana Tegeltije, bivšeg ministra finansija RS, za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH od strane partija u Sarajevu koje prvo žele da vide pokretanje procesa evroatlantskih integracija, što se čini neprihvatljivim za predstavnike RS.
Admir Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, kaže da je poruka Brisela već duže vrijeme da BiH nije spremna za kandidatski status, ali ni za otvaranje pregovora o članstvu u EU.
“Imala BiH nove vlade ili ne, na svim ili samo nekim nivoima, odgovorili na dodatna pitanja ili ne, povećali ili smanjili akcize, usvojili sektorske strategije ili ne, Europska komisija na BiH gleda kao na zemlju koja je u ovom trenutku oko deset godina iza Albanije”, kaže Ćerimagić za “Nezavisne”, podsjećajući da je Albanija mišljenje dobila 2010. godine, kandidatski status 2014. godine, a da ima šanse da pregovore o pristupanju EU otvori na ljeto.
Kako ističe, uzrok takvom pogledu treba tražiti u tome što su u Briselu ubijeđeni da je stanje u BiH jednako ili gore nego u Albaniji kada je objavljeno mišljenje za Albaniju, kao i u činjenici da se bh. političari slažu s takvom konstatacijom. Dodaje i da je BiH uz pomoć međunarodne zajednice prošla mnoge reforme koje Albanija nije sprovela, ali ukazuje i na činjenicu da BiH, za razliku od te zemlje, nema probleme s ilegalnom proizvodnjom droge na svojoj teritoriji, ali da se o tim stvarima, kako navodi, u Briselu ne govori.
Milović-Halilovićevaeva ističe da je mišljenje zasnovano na upitniku i odgovarajućim stručnim misijama i procjenama.
“Mišljenje koje priprema Evropska komisija obuhvata opširan analitički izvještaj koji pokriva sva tri kriterija iz Kopenhagena, uključujući 33 poglavlja politika pravne stečevine EU, kao i zaključke i potencijalne preporuke Savjetu EU u pogledu davanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih pregovora”, rekla je ona.
