Prvi čovjek MUP-a poručuje da se takve osobe više ne mogu naći u blizini djece i mjesta na kojima borave, jer se takva lica i te kako prate i provjeravaju.
“Tako da se ne može desiti da zaposle nekoga ko je osuđivan za zloupotrebu djece ili seksualno uznemiravanje, ili nekakvih stvari za koje su osuđeni. Mislim da je to bitno i da svi ostali treba da uvedu zakone, mislim da u FBiH to nije urađeno ali je vrlo bitno da na prostoru BiH imamo takav registar,” rekoa je Dragan Lukač.
Koliko je to važno znaju i u školama. Dužni su da svaku osobu sa kojom razgovaraju o zapošljavanju u ovom registru i provjere. U banjalučkoj osnovnoj školi “Branko Radičević” kažu – do sada nisu imali slučaj da se ime nekog od kandidata nađe u registru.
“Kada su u pitanju konkursi sarađujemo sa MUP-om, čisto da provjerimo kandidate koji su se prijavili. Nismo imali slučajeve da u neposrednoj blizini imamo lica sumnjiva,” rekla je Darija Mićić, direktor OŠ “Branko Radičević”.
I iz Aktiva direktora osnovnih škola tvrde da i druge škole svoju zakonsku obavezu izvršavaju. Redovno se kažu provjeravaju svi oni koji bi da rade u školama. Strahuju samo da se ne bi desio neki proceduralni popust, pa među đacima završio neko sa presudom.
“Koliko znam iz prakse šta je sporno, prebivalište, odnosno mjesto rođenja ljudi, to je možda malo relevantnost tih podataka,” kaže Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Banjaluka.
Ustanove koje ne izvše provjere čekaju i sankcije. Kazne su predviđene i za one koji zloupotrijebe podatke iz Registra u cilju zastrašivanja ili uznemiravanj lica upisanih u registar ili ukoliko te podatke javno objavi. Ta imena tajna su za javnost. Dostupna su ovlaštenima u policijskim stanicama, tužilaštvima, sudovima, kazneno popravnim zavodima, te nadležnim organima koji učestvuju u postupku davanja uslovnog otpusta, amnestije ili pomilovanja.
