Bosna i Hercegovina u prošloj godini ostvarila je negativan spoljnotrgovinski bilans sa zemljama u regionu i deficit veći od tri milijarde i sto miliona maraka, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
S Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom i Makedonijom bilježi se daleko veći uvoz od izvoza, a jedino je s Kosovom i Crnom Gorom došlo do pozitivne razmjene. Međutim, zbog relativno malog obima, to ne može uticati na generalno loš bilans.
Hrvatska i Srbija su tako u prošloj godini u BiH izvezle robu vrijednu 5,8 milijardi maraka, što je više od četvrtine ukupnog bh. uvoza.
Sa druge strane, BiH je u 2018. godini izvoz na hrvatsko i srbijansko tržište uspjela da poveća na oko 2,8 milijardi KM, što govori kako su ove dvije zemlje najveći generator negativnog bilansa u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Sa Slovenijom se bilježi negativan bilans od oko 700 miliona maraka, kao i s Makedonijom od 28 miliona KM.
Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja gdje se bilježi pozitivan rezultat, prvenstveno zahvaljujući izvozu gvožđa i čelika i ruda.
Ukupan izvoz je iznosio 454,28 miliona maraka, a uvoz 78,61 milion KM.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže kako makroekonomska politika direktno utiče na ekonomski rast zemlje, jer deficit umanjuje BDP koji je ostvaren u toj godini.
Kaže kako se loš spoljnotrgovinski bilans može regulisati pojedinim necarinskim barijerama ili supstituisanjem domaćih proizvoda.
“Za to nam treba jasna, definisana i usaglašena strategija. To može dovesti do rasta koji nam je prijeko potreban”, kazao je Hadžić.
On kaže kako bi se situacija mogla mijenjati i kada bi se u zemlji otvorile fabrike u kojima bi se pravili oni proizvodi koji se najviše uvoze, a što je slučaj u Trebinju.
Ono što privrednike, posebno izvozno orijentisane, može da brine je da se na Kosovu, jednom od rijetkih regionalnih tržišta na kojem je BiH ostvarivala dobre rezultate, situacija pogoršava, prvenstveno zbog taksi koje su uvedene u novembru prošle godine.
Privreda Bosne i Hercegovine je zbog taksi od 100 odsto, koje je Kosovo uvelo prije dva i po mjeseca, izgubila 25 miliona maraka, pokazuju raspoloživi podaci. Od 20. novembra prošle godine do 5. februara ove izvoz je iznosio tek nešto ispod pet miliona maraka, što je ogroman pad u odnosu na isti period godinu dana ranije, kada je izvezeno robe u vrijednosti od gotovo 30 miliona maraka.
U zanemarivom izvozu na vrhu su proizvodi od gvožđa i čelika, obuća, farmaceutski proizvodi, drvo i proizvodi od drveta, te mlijeko i mliječni proizvodi.
U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kažu kako je činjenica da su posljedice nastale i da su velike.
“Ako se takse ukinu, nijedna firma se na to tržište neće vratiti s istom količinom robe kao i ranije, jer oni koji su sve ovo iskoristili, sada se neće lako povući”, kaže Nemanja Vasić, predsjednik Komore.
Prema njegovim riječima, izvoznicima koji su do novembra prošle godine izvozili na Kosovo to nije bilo primarno tržište, ali je ipak bilo značajno.
“Mi pretpostavljamo i da su neke naše firme koje imaju svoje ogranke u Hrvatskoj robu preko njih uspjele plasirati tamo”, kazao je Vasić.
