Da li ste se ikada zapitali kakav zrak udišu djeca u učionicama?
U školama u Bosni i Hercegovini bilježe se uznemirujuće visoke, najviše ili među najvišim koncentracije zagađujućih materija unutrašnjeg vazduha zbog čega su prevalence djece sa dijagnozom astme, astmatičnim simptomima i antiastmatičnim tretmanom veće od prosječnih vrijednosti u odnosu na škole u drugim državama.
Pokazalo je ovo istraživanje ”SEARCH project” na uzorku od ukupno 60 škola, po deset škola iz 6 zemalja, uključujući i BiH.
U odnosu na škole u drugim zemljama, u školama u BiH su zabilježene najviše koncentracije grubih PM10 lebdećih čestica, benzena, te među najvišim koncentracijama toluena, kisilena i NO2.
PM10 čestice obično su smjesa dima, čađi, prašine, soli, kiselina i metala poput olova, kadijuma, željeza i bakra, jednostavnim rječnikom one su ostaci onoga što mi ljudi proizvodimo, koristimo i na kraju odbacujemo. Nastaju tokom rada motora, toplana, termoelektrana, individualnih ložišta, čime se ispuštaju dimni gasovi u atmosferu i na taj način se odigravaju razne hemijske reakcije.
Dok se primjera radi, sagorijevanjem guma i sličnih hemijskih proizvoda, oslobađa se jedna od najopasnijih materija benzapiren, koji je izuzetno kancerogen.
U BiH, za svu ispitivanu djecu, prevalenca djece sa dijagnozom astme, astmatičnim simptomima i antiastmatičnim tretmanom je bila veća od prosječnih vrijednosti za svu ispitivanu djecu.
Podaci ovog istraživanja korišteni su i u Studiji „Utjecaj zagađenosti unutrašnjeg zraka na zdravlje ljudi i ekonomiju u Bosni i Hercegovini“, gdje su autori u svrhu procjene gubitaka za društvo, kao posljedica zagađenosti unutrašnjeg zraka u Bosni i Hercegovini, došli do podatka da je procenat smrtnosti u BiH u odnosu na ukupnu smrtnost, kao posljedica zagađenosti unutrašnjeg zraka iznosio 3,86 % u 2010. godini, te 3,48% u 2019. godini. Također, podaci pokazuju da je kao posljedica zagađenosti unutrašnjeg zraka smrtnost na svakih 100.000 stanovnika u Bosni i Hercegovini iznosila 25,19 u 2010. godini, te 22,05 u 2019. godini.
Imajući u vidu rezultate, autori Studije su pozvali na usvajanje realnih strategija i akcionih planova za unapređenje uslova u kojima borave djeca u učionicama kako bi se istovremeno smanjio rizik za štetne efekte zagađenog unutrašnjeg zraka. Posebno su naglasili važnost zdravlja u investicijama u energetsku efikasnost
U zaključcima se također navodi da su 2.023 škole i 19.742 odjeljenja ukupan investicijski potencijal i da bi se upravo ulaganjem u unapređenje kvalitete unutrašnjeg zraka i energetsku efikasnost osigurao investicijski potencijal u iznosu od 254.545.637 KM od čega 182.844.480 KM za energetsku efikasnost i 71.701.157 KM za unapređenje kvalitete unutrašnjeg zraka.
BUKA, Tatjana Čalić
