Suština prevencije je promjena načina razmišljanja, odnosno promjena svijesti, a to je dugoročan proces i taj proces mora da bude dobro planiran bez obzira na to o kojem se faktoru rizika radi, istakao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, u intervjuu za “Nezavisne”.
NN: Kako napreduje realizacija Akcionog plana za osiguranje održivosti zdravstvenog sistema?
ŠERANIĆ: U ovom šestomjesečnom periodu uspjeli smo da objavimo pravilnik o indikatorima kvaliteta unutar zdravstvenih ustanova, što mislimo da je važno u narednoj fazi kada budemo došli u opciju da nagrađujemo one koji dobro rade i da idemo po onom principu da “guramo” šampione i da pokažemo koje su to dobre prakse unutar samog zdravstva, prije svega oslanjajući se na to da usluga koja bude pružana našem stanovništvu bude maksimalno kvalitetna. Pokrenuli smo i nekoliko incijativa i jedna od njih se odnosi na uvođenje zdravstvenih ustanova u sistem trezorskog poslovanja, koje predstavlja nastavak aktivnosti koja je dio samog Akcionog plana. Već smo ušli i u ozbiljnu pripremu prednacrta zakona o zdravstvenom osiguranju, zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i zakona o evidencijama i statističkim istraživanjima u zdravstvu, koji nam po Akcionom planu dolaze naredne godine. Mi ćemo, u svakom slučaju, što se tiče Akcionog plana i njegove dinamike, s kraja godine napraviti presjek i vidjeti gdje smo to u ovom trenutku. Akcioni plan, kao dokument Vlade RS, usvojen je na četiri godine i i mi imamo svoju dinamiku što se tiče realizacije svih aktivnosti, koje su podijeljene na šest prioritetnih ciljeva.
NN: Znamo da su jedan od najvećih problema u zdravstvu dugovanja. Smanjuju li se ti dugovi ili se povećavaju i koliko trenutno iznose?
ŠERANIĆ: Što se tiče dugovanja, naglašavam da se radi, u suštini, o obavezama zdravstvenih ustanova, koje su ukupno sa početkom ove godine iznosile milijardu i 59 miliona KM i moramo da razlučimo da se radi i o obavezama koje zdravstvene ustanove imaju po različitim osnovama. Neke od ustanova su likvidne pa su digle kredite, pa i to ulazi u te obaveze. Gro dugovanja se odnosi na dugovanja prema porezima i doprinosima i ostala dugovanja se odnose shodno kreditima na zaduženja prema FZO RS. Mi smo napravili presjek zaključno sa 31. julom 2019. godine i dugovanja su, odnosno ukupan obim obaveza, nešto manja u odnosu na isti period prošle godine. Mi smo posljednjih nekoliko mjeseci radili na definisanju određenog modela izmirivanja takve vrste obaveza i tražili rješenje po pitanju korištenja upravo tih sredstava koja jesu dugovanja prema samoj državi.
NN: Radnicima u zdravstvu su povećane plate za 7,5 odsto. Da li će biti još povećanja i nastavljaju li se pregovori sa sindikalcima?
ŠERANIĆ: Tačno je da smo kroz odluku o povećanju cijene rada, koja je 135 KM povećana na 145 KM, linearno povećali plate svima u zdravstvenom sistemu i to je bio stav Vlade RS shodno dogovorima koje smo imali sa sindikatima. Nažalost, nisu svi sindikati prihvatili potpisivanje te odluke o cijeni rada iz svojih nekih određenih razloga i to je u redu. Na neki način gledamo šta i kako treba zajednički da uradimo da poboljšamo funkcionisanje zdravstvenog sistema, prije svega zbog samih pacijenata, odnosno korisnika usluga, koji su nam najbitniji u svemu ovome.
Na tom tragu smo i razgovarali i razgovaraćemo sa sindikatima i vjerovatno ćemo u narednom periodu ići u proces odluka po pitanju povećanja plata zdravstvenim radnicima.
NN: Koliki je značaj prevencije i koliko Ministarstvo ulaže u prevenciju u zdravstvu?
ŠERANIĆ: Značaj prevencije je izuzetan i ja kao epidemiolog zasigurno se zalažem za prevenciju i preventivne aktivnosti jer ono što je poznato jeste da je prevencija uvijek jeftinija od samog liječenja. Kada sagledamo aspekt prevencije, moramo da znamo da je zdravstveni sistem samo nešto što daje okvir prevenciji, a da pravi preventivni rad radi lokalna zajednica, odnosno ljudi unutar same lokalne zajednice. Što se tiče samih ulaganja u preventivne aktivnosti, naša namjera je da ulažemo u narednom periodu više. Suština prevencije je promjena načina razmišljanja, odnosno promjena svijesti, a to je dugoročan proces i taj proces mora da bude dobro planiran bez obzira na to o kojem se faktoru rizika radi. Naša namjera je da po donošenju novog zakona o evidencijama i statističkim istraživanjima uđemo u jedno bolje planiranje republičkih skrining programa i da kroz to obezbijedimo mogućnost ljudima da preventivno razmišljaju i preventivno djeluju.
NN: Nedavno ste govorili o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti u RS, kao i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti. Kada će se početi sa primjenom ovih prava i koliko novca će biti potrebno za takvo nešto?
ŠERANIĆ: Što se tiče same primjene prava, naša očekivanja su da po samom usvajanju zakona ta prava budu primijenjena od 1. januara 2020. godine. Što se tiče prava iz oblasti dječje zaštite, mislim da tu pravimo značajan iskorak sa aspekta olakšavanja samog poslovanja poslodavcima, preuzimajući 100 odsto iznos bruto plate za porodilje, kao i što se pravi i jasan iskorak po pitanju pronatalitetne politike da svaka majka koja nije bila zaposlena u trenutku samog poroda ima pravo na materinski dodatak bez obzira na sam status zaposlenja u samoj trudnoći. S druge strane, mislim da je važno što priznajemo pravo roditelja njegovatelja, s obzirom na to da mnogi koji imaju teško oboljelu djecu nisu u prilici da rade. Mislim da bismo u narednom periodu mogli da razmišljamo da to pravo i proširimo jer ipak su to ljudi koji imaju obavezu da budu 24 časa pored svog oboljelog djeteta. Vlada RS je prošle godine usvojila odluku o ličnim invalidninama za lica koja imaju status invaliditeta po različitom osnovu, ne uzimajući u obzir borački invaliditet koji je regulisan drugim zakonom. Kroz tu odluku smo obezbijedili da se ona poštuje jer će biti definisana zakonom. Sva lica sa 70 odsto do 100 odsto invaliditeta imaju mogućnost da dobiju određenu nadoknadu, s tim što smo kroz zakon definisali da lica sa većim postotkom invaliditeta će primati veći iznos nadoknade, a lica sa manjim postotkom invaliditeta manji iznos.
