NATO alijansa ostaje otvorena za primanje novih članica, istaknuto je u deklaraciji koju su 29 šefova država i vlada zemalja članica usvojili na završetku samita u Londonu povodom 70. godišnjice osnivanja.
“Privrženi smo politici otvorenih vrata koja jača našu alijansu i koja je donijela bezbjednost milionima Evropljana. Sjeverna Makedonija je sa nama danas ovdje i uskoro će postati naša najnovija članica. Privrženi smo uspjehu svih naših operacija i misija”, istaknuto je u deklaraciji.
Na pres-konferenciji nakon samita Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, potvrđujući otvorenost prema prijemu novih članica, rekao je da je Sjeverna Makedonija bila prisutna na sastanku u srijedu, te da je toplo primljena.
“To demonstrira da vrata NATO-a ostaju otvorena i mi vjerujemo da je članstvo Sjeverne Makedonije dobro ne samo za tu zemlju, nego i za region”, rekao je on.
Na brifingu za novinare sa zapadnog Balkana upriličenom tokom samita, Džejms Apaturaj, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja, rekao je da je primjetno da je pažnja NATO-a na region zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina snažno porasla, najviše zbog djelovanja Rusije i Kine.
Na pitanje “Nezavisnih” kako NATO vidi podnošenje dokumenta Program reformi BiH i da li on predstavlja Godišnji nacionalni program u sklopu Akcionog plana za članstvo, Apaturaj je rekao da je za NATO najvažnije da će taj dokument omogućiti nastavak reformi u sektoru odbrane, za koji kaže da je jedna od najuspješnijih reformi u zemlji.
“Pozdravljamo što je ovo pitanje došlo do određene vrste rješenja. Osim toga, ovaj program nam daje podlogu za pružanje dodatne podrške u onim oblastima koje je BiH identifkovala da želi da se reformiše”, rekao je on. Naglasio je da NATO želi jasno reći da se ništa ne nameće BiH, već da se radi o pružanju tehničke pomoći u onim oblastima koje je BiH označila kao svoje prioritete.
“Takođe, drago nam je da je podnošenje ovog dokumenta omogućilo formiranje novih vlasti, ali to nikada nije bio uslov NATO-a”, dodao je on.
Govoreći uopšteno o regionu zapadnog Balkana, rekao je da je pažnja NATO-a primjetno porasla u proteklih nekoliko godina, te da će se ta pažnja nastaviti zbog djelovanja Rusije i Kine u regionu. Takođe je napomenuo da Srbija ima pravo da sklapa partnerstvo sa svim zemljama s kojima želi, kao i da NATO neće zemljama nametati koje odluke da donose.
“Mi poštujemo suverene odluke svake od zemalja, bilo da je političke ili ekonomske prirode. Mi želimo naglasiti da želimo biti aktivni u regionu da pomognemo promociju reformi i da pomognemo evroatlantskoj budućnosti onih zemalja koje to žele”, istakao je.
Na pitanje “Nezavisnih” o tome kako komentariše odluku Srbije o vojnoj neutralnosti, Apaturaj je rekao da će sve zemlje koje odluče da zadrže neutralnost morati davati više za odbranu nego one koje su u sklopu neke alijanse.
Inače, najveći dio deklaracije odnosi se na povećanje vojnih troškova odbrane, kao i na povećanje solidarnosti i raspodjele tereta među članicama, kako bi se doseglo prosječno trošenje dva odsto bruto domaćeg proizvoda na odbranu. Istakli su da je NATO odbrambena Alijansa koja je suočena s prijetnjama od strane Rusije i Kine, a naglašena je i privrženost nastavku borbe protiv terorizma, posebno Islamske države. Dodali su i da je važno da se Alijansa suoči i s tehnološkim izazovima, posebno kad je u pitanju uvođenje 5G mreže.
Boris Džonson, britanski premijer i domaćin samita, rekao je da je privrženost njegove zemlje NATO-u čvrsta kao kamen, a Donald Tramp, američki predsjednik, naglo je otkazao pres-konferenciju nakon završetka samita, a u novinarskim krugovima spominje se da je razlog ruganje pojedinih lidera tokom njegove pres-konferencije u utorak. Kao zvaničan razlog, Tramp je rekao da je već imao nekoliko pres-konferencija, te da se planira vratiti u Vašington.
Dodik: RS ne može dati saglasnost za članstvo
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik naglasio je da u BiH nema konsenzusa u vezi s članstvom u NATO savez, te da Republika Srpska ostaje pri stavu o vojnoj neutralnosti.
“Mi u Republici Srpskoj ne možemo da damo saglasnost za članstvo u taj vojni savez, prije svega, zbog bombardovanja osiromašenim uranijumom, čije će strašne posljedice osjećati ne samo današnje generacije, nego i mnoge poslije nas”, naglasio je Dodik tokom posjete članova Predsjedništva Sloveniji.
