BAZENI NE SMRDE ZBOG HLORA: U pitanju je nešto mnogo odvratnije!

0
799

Ne radi se ni samo o urinu. Prosto, hipnotisana gomila zaboravlja sve osnove higijene kada odlazi na kupanje

Smrad koji se širi bazenom mnoge gotovo natjera da odustanu od plivanja. Ako ste dosad mislili da je normalno da bazeni imaju onaj svoj specifičan miris, da ne kažemo smrad, i da to samo znači da su sigurni i zdravi, znajte da niste u pravu.

U svlačionicama bazena s razlogom stoji natpis da se preporučuje tuširanje prije plivanja. Naime, iako retko ko propušta tuširanje nakon posjete bazenu, trebali bismo da znamo da i pravilo o tuširanju prije ulaska postoji s razlogom.

Sve ove supstance imaju jednu zajedničku stvar: nitrogen. A kad se nitrogen pomiješa s hlorom u bazenu, formira se hloramin koji je problematičan iz dva razloga.

Prvi je taj što se hlor vezuje za njega, umjesto da nas štiti od bakterija u bazenu. Iako hlor i dalje uspijeva da uništi većinu bakterija, nažalost one koje prežive, ako ih progutamo ili udahnemo tokom plivanja, mogu uzrokovati jednu od gotovo 10.000 bolesti koliko ih se godišnje bilježi među Amerikancima koji posjećuju bazene, tvrdi LiveScience.

– Ako se ne tuširate prije ulaska u bazen, u njega unosite sve što se nalazi na vašoj koži-, ističe epidemiolog Mišel Hlavsa.

To uključuje prirodne masti na koži, znoj, kozmetiku i ostale proizvode za ličnu higijenu, urin i ostatke fekalija. Drugi razlog za brigu je činjenica da je hloramin razlog zašto bazeni mirišu tako kako mirišu.

-Bazen koji nije opasan za zdravlje ne bi smio da smrdi – napominje Hlavsa, uprkos tome što je većina nas suprotnog mišljenja. Miris koji obično povezujemo s bazenom uzrokuje hloramin, koji je odgovoran i za crvenilo očiju koje se javlja tokom plivanja, a može biti okidač i za napade astme i uzrokovati neke iritacije kože, tvrdi Hlavsa.

Treba znati da je hlor postao široko korišćen zbog svoje mogućnosti da pomaže u sprječavanju širenja dječje paralize.

Hlavsa tvrdi da naučnici i dalje raspravljaju o rizicima koje nosi hloramin, pogotovo kad se zna da utiče na astmu, no ističe i da korisnici bazena mogu da pomognu tako što će se tuširati prije ulaska u bazen, čime će osigurati opstanak hlora, koji uništava bakterije.

Mada se najučinkovitije tuširanje sastoji od pranja sa sapunom, ispiranja i ponavljanja procedure, holandskko istraživanje iz 2012. godine pokazalo je da i jednostavno ispiranje vodom 60 sekundi može itekoliko značiti.

Sljedeći put kad krenete na bazen, ako vam se ne ide pod tuš, samo pomislite biste li se rado bacili u veliku kadu s gomilom nepoznatih ljudi. Ako je vaš odgovor negativan, znate što vam je činiti./telegraf.rs/

PODIJELI