Hrvatska od 1. januara preuzima predsjedavanje EU, a upućeni u evropski put BiH naglašavaju da domaći lideri pred sobom imaju ključnu godinu u kojoj bi trebalo da budu veće diplomate, zasuču rukave i uvedu zemlju u novo poglavlje odnosa sa zvaničnim Briselom.
Savjet EU, naime, svakoj članici pruža priliku da se pokaže kao dobar domaćin, organizator ili dirigent za složene teme EU, a sada je, prvi put od kada je 2013. godine postala članica Unije, došao red na Hrvatsku. Njene diplomate i službenici predvodiće na stotine sjednica u Briselu i predstavljati EU na svjetskoj pozornici, a hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman već je saopštio da ima ambiciozne ciljeve dodavši da će pokušati da poveća svijest o važnosti proširenja za čitavu EU, a ne samo za susjedne zemlje koje su na tom putu.
Vrhunac hrvatskog predsjedavanja trebalo bi da bude, prema očekivanjima mnogih, samit o proširenju koji će biti održan početkom maja u Zagrebu, a prema informacijama u pojedinim medijima bliskim dešavanjima u Uniji, Hrvatska će tokom predsjedavanja pokušavati da progura i neke sopstvene interese.
Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo naglasio je juče za “Glas Srpske” da je nepisano pravilo da je najmlađa članica EU u obavezi da potencijalne kandidate uvodi i priprema za ulazak u EU, zbog čega i očekuje veliki iskorak BiH i ostalih zemalja zapadnog Balkana koje su na putu ka EU, odnosno u određenim fazama pristupanja.
– Hrvatska je jedan od najvažnijih partnera BiH na putu ka EU. To se vidi iz posjete njihovog šefa diplomatije koji je tokom vikenda bio u BiH. Ipak, i nova vlast u BiH, odnosno predstavnici Parlamenta i Savjeta ministara BiH koji konačno počinju sa radom, moraju dati gas nakon stagnacije na putu ka EU. Hrvatska ima obavezu ne samo da gura BiH naprijed nego i ostale sa Balkana, bez obzira na određena neriješena politička pitanja koja imaju u svojim odnosima – rekao je Praštalo.
Kandidatski status, tvrdi on, BiH može dobiti naredne godine.
– Loptica je na našoj strani i nadam se da neće ponovo doći do pogoršanja odnosa. Prvi dio godine predsjedava Hrvatska, i vjerujem i nadam se da će u tom periodu dođi do ubrzanja cijele priče, a na kraju juna tu ulogu preuzima Njemačka koja je pomagala BiH da ispuni cilj, a koja je svjesna da izostanak BiH i zemalja zapadnog Balkana izvan EU stvara povoljnu priliku za neke druge interese. Iako smo već govorili da je ova ili ona godina bila ključna za to, mislim da u 2020. imamo dobru priliku, evropsku godinu za BiH, ali i naši političari moraju biti veće diplomate – zaključio je Praštalo.
Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Lazar Prodanović (SNSD), koji je bio dugo godina član parlamentarne komisije za evropske integracije, nedavno je ocijenio da političari u BiH treba da budu konstruktivniji da bi zemlja išla bržim tempom, odnosno prekinula višegodišnji zastoj. Cilj je, kako je i on naglasio, da dobije status kandidata te da se na putu ka EU poštuje mehanizam koordinacije.
Uslovi
Evropska komisija je krajem maja dala pozitivno mišljenje o zahtjevu BiH za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo, koji je dostavljen početkom 2015. godine, ali ne i status kandidata, o čemu odluku treba da donese 28 zemalja članica EU. Formiranje vlasti u BiH je predstavljeno kao ključni prioritet u tom momentu, a uz mišljenje je dato i 14 uslova za ulazak u fazu otvaranja pregovora o pristupanju koji nisu nimalo laki.
