Inače, u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne navesti razloge zbog kojih to čine, ali, u neformalnim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu i uopšteno veća prava u zemljama u kojima žive.
Koliko je broj onih kojih se odlučuju na ovaj korak u porastu govori i podatak da se,na primjer , tokom 1996, državljanstva BiH odreklo šest osoba, narednih nekoliko godina taj broj je bio dvocifren, da bi se danas mjerio hiljadama.
Pretpostavlja se da bi pravi talas odricanja od BiH državljanstva mogao nastati tek kada pravo na pasoš neke druge zemlje steknu oni što iz BiH odlaze u posljednje dvije-tri godine.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem formalno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi…
U međuvremenu, oni koji su se odlučili za danski pasoš, mogli su zadržati i onaj BiH, jer je Danska donijela zakon prema kojem se njihovi budući državljani ne moraju odreći državljanstva zemlje iz koje dolaze.
Cijna takse
Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi oni koji se državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ. U tom slučaju plaćaju 200 KM.
Ipak, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako zahtjev neko podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa zahtjev košta oko 1.000 KM.
Najporaznija činjenica je da se u državnom budžetu novac od taksi za odricanje od državljanstva računa kao prihod.
Prošle godine bilo je predviđeno da se od tih taksi u budžet slije 2,2 miliona, ali ta suma premašila je 3,5 miliona maraka. Avaz.ba
