Pasionirani uzgajivač domaćih životinja Mujaga Selman iz Gornje Sanice, nadomak Ključa, kaže kako postoje dobre šanse da se domaći bosanski pijetao i kokoš uvrste u svjetski registar peradi kao autohtona vrsta ovih prostora.
Selman kaže kako već godinama uzgaja ovu perad i da je za cijelu priču uspio zainteresovati ljude s Veterinarskog fakulteta iz Sarajeva.
– Dolazili su kod mene i spremni smo iznijeti cijelu priču do kraja. Drugačije je kada iza vas stoji državna institucija, nego kada sami vodite borbu – kaže Selman.
Prema njegovim riječima, van svake sumnje je dokazano kako se radi o autohtonom domaćem pijetlu i kokoški koji su u posljednjih stotinu godina, zbog nebrige i neselektivnog ukrštanja, praktično nestali s prostora BiH.
Selman tvrdi kako je prije desetak godina ovu perad uspio nabaviti iz Turske. “Kada je Austrougarska okupirala Bosnu i Hercegovinu, naši preci, koji su odlazili u Tursku, poveli su sa sobom domaće životinje koje su mogli ponijeti. Za razliku od nas, sačuvali su njihovu autohtonost”, tvrdi Selman.
Kaže kako su pod nazivom bosanski, u registrima i publikacijama domaćih životinja u Turskoj, evidentirani bosanski pijetao i kokoš te da su njihove glavne karakteristike izgled i upadljivo bijela boja. Prema njegovim riječima, bosanski pijetao je na glasu kao vrsni pjevač i rekorder po dužini kukurikanja u jednom dahu.
Dodaje kako danas u Njemačkoj postoji osam registrovanih uzgajivača autohtone bosanske peradi i oni redovno svoje pijetlove vode na specijalizovana takmičenja u toj zemlji.
– Bosanski pijetao je poznat po melodičnoj pjesmi i po tome što u jednom dahu može kukurikati i do pola minute, što je jedna od tipičnih karakteristika ove rase – tvrdi Selman.
Objašnjava kako je to perad ponosnog i uspravnog držanja, s mišićavim tijelom i snažnim, zaobljenim grudima, čija težina može dostići tri kilograma. Kokoši su nešto sitnije, ali nose krupna jaja, prosječne težine do 56 grama.
– Budućnost ove naše peradi je daleko bolja nego ranije, jer je sve više zainteresovanih uzgajivača. Međutim, ona se mora upisati u svjetski registar pod oznakom BiH – smatra Selman.