Šta kandidat u osnovnim ili srednjim školama u Republici Srpskoj treba da uradi pa da dobije minimalan jedan bod na intervjuu? Odgovor je jednostavan – treba da ima najbolji prosjek, najbolje znanje na testu i najviše radnog staža ili vremena provedenog na birou. I da, naravno, nema „štelu“!
Piše: Ognjen Tešić
Nedavni konkurs za profesora razredne nastave u Osnovnoj školi „Nikola Tesla“ u Prnjavoru, izrevoltirao je sve građane koji se i dalje ne mire sa nakaradnim sistemom u Republici Srpskoj, koji omogućava da slobodna procjena konkursne komisije poništi sve objektivne stavke – prosjek ocjena na fakultetu, vrijeme provedeno na Zavodu za zapošljavanje i, kada je riječ o srednjim školama, rezultat testa znanja.
Bodovi koje donosi intervju obesmislili konkurse prosvjetnih radnika
U osnovnim školama i posljednje stavke su se riješili, jer im je očito smetala. Nije pomagala ni praksa da se pitanja unaprijed daju kandidatima kojim se sređuje posao. Nažalost po njih, dolazili su kandidati koji su ta pitanja jednostavno znali. Ministarstvo prosvjete i kulture RS zato je procijenilo da test znanja nije bitan u izboru radnika, već da je gotovo jedino važno da se dopadne članovima komisije!?
Rezultati ostvareni na testu znanja, koji su postojali ranije i za koje je kandidat mogao da dobije četiri boda, jednostavno su izbačeni iz Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, donesenom u maju ove godine. Nije pomogla ni činjenica da se prosvjetni radnici godinama žale da je upravo intervju dio konkursa koji je odlučujući a koji je najviše pogodovao za manipulacije i alibi da bude zaposlen poželjan, a ne stručan kanididat. Ukidanjem intervjua upravi su odriješene ruke da radi šta god hoće!
Pomenuti primjer iz Prnjavora samo je u praksi pokazao kako će izgledati svaki naredni konkurs kod nas, ukoliko se uskoro nešto radikalno ne promijeni. Prnjavorska osnova škola primala je dva radnika na mjesto profesora razredne nastave na neodređeno vrijeme, a imena su utvrđena i prije raspisivanja samog konkursa. Dokaz za to ne treba tražiti dalje od same rang liste, na kojoj se jasno vidi da je trećeplasirani kandidat i prvi kandidat „ispod crte“, mogao biti eliminisan samo na intervjuu, tako što mu je dat minimalan jedan, od mogućih šest bodova!
Naime, trećeplasirana D. P. imala je najveći prosjek te najveći broj bodova na stavkama radnog staža i vremena provedenog na birou. Tolika je razlika bila, da je komisija morala da se odluči na sraman čin – dvema favoritkinja je dala šest, a njihovoj najvećoj konkurentkinji minimalan jedan bod!
– Od samog starta se znalo ko će biti primljen a najave su se, objavom rezultata, i obistinile. Iako imam najviše godina staža, a i najveći prosjek, komisija je izgleda procijenila da imam najmanju inteligenciju, te sam dobila minimalan jedan bod na intervjuu. Ubijeđena sam, da su mi mogli dati nulu, dali bi je. Imajući u vidu da su procijenili da nisam zaslužila ni dva, od mogućih šest bodova, ja onda zaista i ne treba da radim u toj, nekada cijenjenoj, vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Neka rade kandidati koji su se pokazali „sposobniji“ – istakla je trećeplasirana kandidatkinja za portal eTrafika.
Ističe da je svjesna da njen slučaj nije usamljen i da se ponavlja na gotovo svakom konkursu, ali naglašava da baš zbog toga kandidati treba da daju sve od sebe da u potpunosti ogole ovu, duboko ukorijenjenu praksu u našem društvu.
– Jedna od primljenih kandidatkinja je kupila diplomu, i to je javna tajna. To je poražavajuće! Oba primljena kandidata su već radila u školi, i prije samog konkursa. Sve je prozirno – članovi komisije su porodični prijatelji jednog od kandidata, član školskog odbora je suprug primljene itd. Na razgovoru su mi rekli da ću dobiti maksimalan broj bodova, jedan član čak i naglasio da će dati dva boda, koliko može dati svaki od članova. Na kraju, od njih troje jedan bod! – prepričava naša sagovornica.
Promjena je najvjerovatnije bila uslovljena „odozgo“, umjesto šest, na rang listi koju je potpisla predsjednica Komisije za izbor Aleksandra Tupajić, dodijeljen joj je jedan bod. Očekivano, od direktora Vojina Gluvića ili nekog drugog iz škole, potvrdu ili negiranje izrečenog nismo dobili. Odlučili su se za najbezbolniju varijantu – ne odgovoriti. A i što bi, svejedno je sve po zakonu pa im se može!
Pitanja bez odgovora
Inače, Gluvić je odranije poznat javnosti, jer je njegovo postavljanje na pomenutu funkciju pratila prava drama. Na konkursu je izabran njegov protivkandidat, što je potvrdio i školski odbor ali je ministar prosvjete sve poništio. Nakon ponovljenog konkursa i novi školski odbor bira protivkandidata, ali ministar umjesto njega, šalje saglasnost za Gluvića. Opširnije možete čitati u tekstu: Kad politika uđe u školu: Školski odbor postavlja, ministar sklanja!
Zanimljiv detalj u Gluvićevom tadašnjem favorizovanju činio je podatak da se u tom trenutku njegova ćerka zabavljala sa sinom premijerke Željke Cvijanović.
Razlog za jedan bod može biti bilo šta
Član školskog odbora jedne banjalučke srednje škole, koji je insistirao na anonimnosti, potvrdio je za eTrafiku „ono što i vrapci znaju“ – intervju je „ponižavanje svih kandidata koji su marljivim radom i trudom stigli do svojih diploma“.
– Mi imamo potpunu slobodu kada je u pitanju stavka intervju. Kada izračunamo da je jedino riješenje da se iz „igre“ izbaci kandidat koji ugrožava onog koji je od strane direktora izdvojen, mi mu jednostavno dajemo minimalan jedan bod. Razlog može biti bilo šta. Ne sviđa nam se kako je bio obučen, način na koji govorio, bukvalno bilo šta – rekao je naš sagovornik.
U tekstu Kako su sistematski obesmišljeni školski konkursi u RS?, portal eTrafika u martu ove godine detaljno je opisao besmisao konkursa za prosvjetne radnike u RS. Samo dva mjeseca kasnije, test zanja je ukinut iz konkursne procedure u osnovnim školama. Dno je, zaista, pomično.
