U hramove se unosi svježa zelena trava i cvijeće. Posle svete liturgije služi se večernje, na kome se kleči i pletu vijenci od trave i cvijeća
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju jedan od najvećih praznika koji znamo kao Duhovi, Trojica ili Silazak Svetog Duha na Apostole.
Duhovi, Trojica, Silazak Svetog Duha na Apostole je praznik koji predstavlja rođendan hrišćanske crkve, a slavi se 50. dan posle Vaskrsa, pa se zove i Pedesetnica.
U hrišćanskoj crkvi na Pedesetnicu svetkuje se spomen na Silazak Svetog Duha na apostole, a smatra se proslavom “rođenja crkve ” pošto su dijela apostolska prenosila da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. To je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja crkve prema svima, a ne samo prema Jevrejima.
Pedesetnica je bila jevrejski dan molitve i narodu se nalagalo da se tada raduje pred Gospodom. Naročita crta praznovanja bio je prinos dva kvasna hljeba ispečena od novog pšeničnog brašna dobijenog prvom žetvom.
S njima su prinošena dva jagnjeta kao žrtva izmirenja, i sve to je uzdizano pred Gospoda i davano sveštenicima, a pošto su hljebovi bili kvasni, nisu mogli da budu prineseni na oltaru (žrtveniku).
Druge žrtve su bile kao žrtva paljenica: tele, dva ovna i sedam jaganjaca “sa darovima svojim i naljevima svojim (žrtva od pića) i jarac kao žrtva za – grijeh.
Veruje se da u periodu pre i posle ovog praznika vladaju moćne energije. Zato je u narodu uvrežen običaj da se obilaze manastiri, da bi se tražio oprost grehova ili lek.
Na veliki praznik Sveta Trojica narod tradicionalno posjećuje istoimene manastire i traži oprost grijehova ili lijek za bolesti.
(Telegraf.rs)