Događaji koji su obilježili 2018. godinu u svijetu

0
114

Bila je to godina u kojoj Europa i Britanija nisu saznale kako će izgledati brexit, u kojoj su populisti osvojili vlast u Italiji i Brazilu, a vrućine i požari pržili Zemlju.

Povijesno približavanje Sjevernoj Koreji, carinski rat s Kinom, raskid nuklearnog ugovora s Iranom, najavljeno povlačenje vojske iz kriznih žarišta, kaos u Bijeloj kući, ostavke ministara, stratega i savjetnika, svađe s državnicima, odvjetnicima i novinarima učinili su Donalda Trumpa, američkog predsjednika i najpoznatijeg tviteraša, osobom čiji su potezi, češće nagli nego promišljeni, i ove godine dominirali globalnom pozornicom.

Bila je to godina u kojoj Europa i Britanija nisu saznale kako će izgledati brexit, u kojoj su populisti osvojili vlast u Italiji i Brazilu, a vrućine i požari pržili Zemlju.

Afera Skripalj, pokušaj trovanja ruskog špijuna na tlu Velike Britanije obilježila je proljeće, a monstruozno ubojstvo novinara u saudijskom konzulatu u Istanbulu jesen.

Ljeto je donijelo povijesni susret komunističkog vođe Kim Jong-una i Trumpa, carinski rat s Kinom i zahtjevno spašavanje 12 dječaka i njihova trenera iz poplavljene špilje na Tajlandu koju je bez daha pratio cijeli svijet.

Europu je u veljači pogodio ledeni val iz Sibira, a ljeti je pritisnule rekordne vrućine. Požari su pogodili Portugal i Grčku u kojoj  su odnijeli više od 90 žrtava. Ujesen su nezapamćeni šumski požari pogodili američku saveznu državu Kaliforniju i gradić Paradise pretvorili u prah i pepeo.

Zadnje mjesece u godini obilježili su kongresni izbori na polovini Trumpova mandat i uravnotežili parlament pobjedom demokrata u Zastupničkom domu, ali i jačanjem republikanske većine u Senatu. Kraj kampanje pamti se po najgorem antisemitskom napadu u SAD-u s 11 mrtvih u sinagogi u Ptitsburghu i slanju paketa bombi demokratskim političarima.

Konac godine protekao je u pripremama za prvi svjetski sporazum o migracijama, uz polemike i bojkot niza zemalja koje strahuju da bi ih mogao primorati na prihvat migranata. Sporazum je Opća skupštine UN-a prihvatila 19. prosinca

Vatikan je ove godine odlučnije krenuo u obračun sa svećenicima pedoflilima, smjenjujući ih i tražeći u ime Crkve oprost u žrtava. Cijela 2018. bila je godina osvještavanja svijeta na seksualne zločine na svim razinama, nakon jačanja pokreta #MeToo u godini prije.

Američka politika okrenuta naglavačke

Da 45. američki predsjednik izlazi iz gabarita svojih prethodnika bilo je jasno od prvih njegovih dana u Bijeloj kući, a u drugoj godini mandata nastavio je utabanom stazom.

Donedavno nezamisliv stisak ruke američkog predsjednika i sjevernokorejskog diktatora zbio se 12. lipnja u Singapuru. Iako ga je samo godinu prije nazivao pogrdnim imenima i prijetio mu, Trump toga dana nije štedio pohvale o Kim Jong-unu.

Rezultat sastanka bila je općenita deklaracija o denuklearizaciji Korejskog poluotoka u zamjenu za sigurnosna jamstva Sjevernoj Koreji. Trump je nakon sastanka bio izložen kritikama da ga je Sjevernokorejac “preveslao”, ali, iako na denuklearizaciji od tada nije napravljeno gotovo ništa, stoji činjenica da Kim Jong-un “miruje”.

Trump je odluku o povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom proveo u djelo 8. svibnja kako bi, tvrdi, spriječio Teheran da se domogne atomskog oružja.

Nakon niza ekonomskih sankcija uveo je 5. studenoga mjere kojima će izolirati naftni i financijski sektor Islamske Republike. Ostatku svijeta pružio je izbor: ili mi ili Iran. Ostale potpisnice međunarodnog sporazuma iz 2015., ponajviše EU, stavio je na muke kako zaobići sankcije kojima SAD prijeti svima ako se usude poslovati s Iranom.

Cijelu godinu u SAD-u traje istraga posebnog tužitelja Roberta Mullera o upletanju Rusije u američke predsjedničke izbora.  Zasad to se sluti na dobro po Trumpa pošto mu je  bivši suradnik Paul Manafort već u zatvoru, uskoro će i bivši odvjetnik Michael Cohen.

U srpnju u Helsinkiju došlo je do prvog sastanka Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Pošto je Trump na zjedničkoj ‘presici’ izjavio da se Rusija nije petljala u američke izbore i da je Mullerova istraga štetna, stručnjaci i političari zaključili su kako je sastanak bio neupitan Putinov trijumf.

Kini, koju optužuje za nepoštenu trgovinsku praksu, krađu američke tehnologije i intelektualnog vlasništva te golemi američki deficit u međusobnoj trgovini, predsjednik Donald Trump nametnuo je 6. srpnja carine od 25 posto. Prethodno je uveo namete na uvoz čelika i aluminija kako bi  obranio američka radna mjesta i svoju politiku Amerike na prvom mjestu. Peking je, naravno, uzvratio istom mjerom i pokrenuo trgovinski rat.

Trump je i u 2018., godini koja bi u Americi mogla završiti blokadom savezne vlade jer demokrati ne pristaju na Trumpov proračun za gradnju zida prema Meksiku, svoje suradnike mijenjao kao na traci.

Neke je smjenio on, katkad bezočno poput državnog tajnika Rexa Tillersona kojega je otpustio putem Twittera. Drugi su odlazili sami ne mogavši se više nositi s njegovim hirovima pa je tako staloženi ministar obrane Jim Mattis, pošto je Trump objavio da povlači američke vojnike iz Sirije i Afganistana,  podnio ostavku s porukom predsjedniku da mu “treba  ministar obrane čija će vam stajališta biti bliža”.

Europa: brexit, populisti, migranti

Između čekića u Bruxellesu i nakovnja u domovini gdje je kritiziraju i oporba i vlastita stranka, premijerka Theresa May sklopila je 25. studenoga sporazum o razdruživanju s EU nakon 17 mjeseci pregovora. Glasanje u britanskom parlamentu o tekstu dokumenta predviđeno za 11. prosinca morala je otkazati je zbog dubokih podjela i izglednog neuspjeha.

Dan poslije preživjela je izglasavanje zahtjeva o nepovjerenju koji su organizirali njezini torijevci. Pješčani sat curi do zakazanog razvoda krajem ožujka no još se ne zna što će biti. Europska komisija objavila je prijedloge mjera ako se razvod provede bez sporazuma, a sve se češće spominje i novi referendum.

Osim brexitom, Europska unija  se u 2018. bavila i populizmom i migracijama i na tome se cijepala.

Stajalište „no pasaran“ migrantima s Bliskog istoka vjerojatno je pomogla reizboru mađarskog premijera Viktora Orbana koji sebe smatra branikom kršćanske Europe od najezde islamskih migranata. Svoju vlast Orban učvršćuje zakonima ne uvijek sukladnima europskom pravu, u čvrstom stisku drži medije i pravosuđe. Pukotina u njegovu autoritarnom bedemu otvorila se u prosincu kada je čašu  strpljenja prelio „robovlasnički zakon“ o radu i potaknuo ljude na prosvjede.

Populizam i protuuseljenička politika pale su na plodno tlo i u Italiji gdje su na vlast na izborima u ožujku stigle Liga i Pokret pet zvijezda.

Nakon loših rezultata na pokrajinskim izborima najmoćnija žena svijeta, njemačka kancelarka Angela Merkel objavila je da se više neće kandidirati za šeficu CDU-a i da će joj ovo biti zadnji kancelarski mandat. Za stranačku nasljednicu, a moguće i kancelarsku, izabrana je Annegret Kramp-Karrenbauer.

Popularnost francuskog predsjednika Emmanuela Macrona strmoglavila se ove godine. Birači su ogorčeni  reformama za koje tvrde da pogoduju bogatima i podsjećaju da je Macron bivši bankar. Pokret nazvan „žuti prsluci“, prema fluoresentnim prslucima koje svaki vozač mora imati u autu, isprva je krenuo s prosvjedima protiveći se rastu cijena goriva no sve je preraslo u traženje više socijalne pravde, praćeno vandalizmom i nasiljem. Pred silinom te gorčine Macron ustupa, a fenomen „žutih prsluka“ proširio se izvan njezinih granica, u Belgiju.

Makedonija je na Balkanu rijedak svijetli primjer napretka, u 2018. uspjela je s Grčkom dogovoriti novo ime Sjeverna Makedonija čime si je prokčila put za početak procesa europskih integracija nakon više od dva desetljeća blokade.

Afere Skripalj i Khashoggi 

Nekadašnji dvostruki špijun Sergej Skipalj i njegova kći Julija pronađeni su 4. ožujka u britanskom gradu Salisburyju otrovani  nervnim otrovom novičokom. Tjednima u kritičnom stanju, oporavili su se u bolnici, ali je Britanka koja se slučajno otrovala zajedno sa svojim partnerom kada su pronašli taj otrov, umrla.

London je krivcem označio rusku vojnu obavještajnu službi GRU i objavio uhidbeni nalog za dvojicom Rusa osumnjičenih za napad. Moskva je upletenost odbacila, a afera Skripalj izazvala je krizu i diplomatski rat Rusije i Zapada u kojem su obje strane protjerivale diplomate. Rusiji su nametnute nove sankcije što je već hladne odnose rashladilo za još nekoliko stupnjeva.

Braneći se od britanskih optužaba Moskva je tvrdila da je aferu izazvala britanska vlada kako bi pozornost javnosti skrenula s brexita. Slično predbacuju Turskoj da želi steći bodove jer ustraje na tome da se u Turskoj sudi Saudijcima odgovornima za umorstvo Jamala Khashoggija, novinara kritičnog prema režimu svoje zemlje.

Dana 2. listopada saudijski novinar s američkom adresom Jamal Khashoggi ulazi u saudijski konzulat u Istanbulu gdje je trebao izvaditi dokumente za vjenčanje s turskom zaručnicom koja ga je čekala vani. Khashoggi iz zgrade nikada nije izašao jer je brutalno ubijen, raskomadan i rastopljen u kiselini. Krimen mu je bio jedino taj što je bio kritičan prema saudijskim vladima.

Tvrdnjama Rijada da su agenti prekoračili ovlasti, a prijestolonasljednik  Mohamed bin Salman ništa o svemu nije znao, proturječe snimka i drugi dokazi kojima vjeruje CIA, ali ne i predsjednik Trump koji oklijeva osuditi svoju saveznicu Saudijsku Arabiju.

Ubojstvo je ljaga za mladog prijestolonasljednika koji se činio reformatorom, ali je reflektore usmjerilo na medijski zapostavljen rat u Jemenu iako je odnio najmanje 10.000 života od 2014. i donio najveću humanitarnu krizu i glad koja prijeti 20 milijuna ljudi. U Švedskoj su početkom prosinca zaraćene strane, proiranski Hutiji i prosaudijske vladine snage dogovorile razmjenu 16.000 zarobljenika i primirje u strateški važnoj luci Hodeidi te slanje UN-ovih promatrača.

Nesreće, terorizam, prirodne katastrofe

U 2018. uobičajeno se umirlo prirodnih katastrofa poput potresa u indonezijskoj pokrajini Sulawesi 28. rujna gdje su cunami i klizišta uzetli najmanje 2000 žrtava. Zatim se tri dana prije Božića novi cunami izazvan erupcijom vulkana Anaka Krakataua obrušio na Javu i Sumatru. Broj mrtvih kreće se oko 300, stotine su ranjene.

Strašan požar 25. ožujka u trgovačkom centra u ruskome gradu Kemerovu usmrtio je 64 osobe, od kojih 41 dijete. Krive su loše sigurnosne mjere i nemar.

Rušenje vijadukta 14. kolovoza u Genovi prouzročilo je smrt 41 osobe i nagnalo Italiju i druge države na veliku operaciju sigurnosne provjere mostova.

Terorističkih napada bilo je i u 2018., poput napada 11. prosinca u francuskom gradu Strasbourgu na božićnom sajmu gdje je kriminalac islamskog podrijetla ubio pet osoba.

Zaletavanje vozilom među mnoštvo, što je ‘invencija’ islamističkih terorista, izvedeno je u travnju u kanadskom gradu Torontu i završilo smrću 10 osoba, ali nije ga izveo džihadist već poremećena osoba.

Pokolji u srednjoj školi, na Floridi 14. veljače sa 17 žrtava ili u Santa Feu u kojem je bivši učenik u svibnju ubio 10 osoba, potaknuli su masovne prosvjede za izmjenom američkog zakona o oružju, ali moćnu NRA (Nacionalna puškarsku udruga), najsnažniji lobi za pravo na nošenje vatrenog oružja, nisu pobijedili.

Odlasci

Filmska umjetnost ove je godine ostala bez dvojice europskih oskarovaca, izdanka slavne češke škole filma Miloša Formana (86), koji je u Hollywoodu ovjenčan s dva redateljska Oscara za “Let iznad kukavičjeg gnijezda” i “Amadeusa”, i Talijana Bernarda Bertolucija (77), nagrađena redateljskim Oscarom za “Posljednjeg kineskog cara”, ali je prvenstveno zapamćenog kao tvorca u ono doba skandaloznog filma “Posljednji tango u Parizu”.

Holivudski glumački superstar 70-ih i 80-ih godina Burt Reynolds (82) umro je je u rujnu.

S glazbene scene otišla je slavna katalonska sopranistica Monsterrat Caballe (85), jedna od prvih opernih diva koja je surađivala s rock glazbenicima koja je umrla je u listopadu. Šira publika pamti je po impresivnom duetu s frontmanom grupe Queen Freddyjem Mercuryjem na otvorenju Olimpijskih igara u Barceloni 1992.

U listopadu je umro i godinu dana stariji velikan francuske šansone, Charles Aznavour, Francuz armenskog podrijetla, neumorni umjetnik koji je rušio društvene barijere i nastupao ni mjesec dana do smrti.

Legendarna glazbena diva Aretha Franklin, kraljica soula, umrla je u dobi od 76 godina. Svijet moderne elektronske glazbe šokirala je smrt mladoga, Aviciija, pravim imenom Tima Berglinga, koji se godinama borio s raznim ovisnostima.

Sjedinjene Države oprostile su se ove godine od bivšeg predsjednika Georgea H.W. Busha i njegove supruge Barbare koji su preminuli u razmaku od nekoliko mjeseci. Umro i američki ratni junak i republikanski senatski veteran Johna McCain, koji oporukom nije dopustio da mu Donald Trump dođe na pogreb i za govornika izabrao Baracka Obamu.

Bivši glavni tajnik UN-a, nobelovac Kofi Annan umro je u kolovozu dobi od 80 godina.

Globalna znanstvena zajednica dugo neće prežaliti smrt svoje ikone, britanskog astrofizičara Stephena Hawking, krhka tijela i briljatna uma, autora Kratke povijesti vremena.

U mjesecu svibnju književna scena izgubila je američkog pisca i novinara Toma Wolfea (88). Tjedan dana poslije umro je 85-godišnji Philip Roth, div američke literature, čije se ime često navodilo među potencijalnim dobitnicima Nobelove nagrade za književnost koju ipak nije dobio. Također u dobi od 85 godina umro je i nobelovac V.S. Naipaul.

Legenda američkog stripa Stan Lee, otac likova kao što su Spider-Man, Hulk i x-Men umro je u studneome.

Svijeta tehnologije pamtit će 65-godišnjeg Paula Allena, koji je zajedno s Bilom Gatestom utemeljio Microsoft davne 1975., a gastronomije američku kulinarsku i televizijsku zvijezdu 61-godišnjeg Anthonyja Bourdaina i Francuza Paula Bocusea (91), kojega su smatrali ocem „francuske gastronomije“.

Njegov vršnjak Ingvar Kamprad, utemeljitelj švedskog lanca namještaja Ikea umro je također ove godine.

Veselje u kraljevskoj obitelji i svemirski putnici

I dok je ove godine bilo mnogo sreće u britanskoj kraljevskoj obitelji izazvane vjenčanjem princa Harryja i Meghan Markle i rođenjem trećeg djeteta princa Williama, u brige je zapao osnivač Facebooka Mark Zuckerberg nakon što je otkrivena afera s korištenjem privatnih podataka 50 milijuna korisnika te društvene mreže za američku predsjedničku kampanju, što je zlorabila tvrtka Cambridge Analytica. Suočeni s optužbama, padom dionica i drakonskim kaznama, inernetski divovi poduzeli su ozbiljne korake da zaštite privatnost.

Lažne vijesti, ističu stručnjaci, virtualnom sferom putuju brže nego istina i ta će pojava biti golem izazov za europske izbore u svibnju 2019.

Kineski znanstvenik He Jianku objavio je u studenome da je njegov tim stvorio genetski modificirane bebe, dvije zdrave djevojčice prirodno otporne na HVI. Učinjeno je to izmjenama na genima embrija sedam parova podvrgnutih umjetnoj oplodnji na način da postanu otporni na zrarazu HIV-om. Stručnjaci  dvoje u istinitost njegovih tvrdnji jer vjeruju da je za takav pothvat još prerano. Zgroženi etičkom dimenzijom takvog postignuća nazivaju ga „monstruoznim eksperimentom“. Nakon objave vijesti znanstvenik je nestao iz javnosti.

NASA-ina svemirska letjelica New Horizons (Novi horizonti), prva koja je istraživala Pluton, u veljači je na matični planet poslala fotografije Zemlje snimljene s najveće udaljenosti dosad, s ruba Sunčeva sustava.

NASA je u kolovozu lansirala solarnu sondu Parker koja bi se trebala približiti Suncu bliže nego ijedan ljudskom rukom izrađeni objekt. Približavanjem na 6,1 milijun kilometara bit će prva letjelica koja će ući izravno u vanjsku atmosferu zvijezde našeg sustava gdje je temperatura oko 1300 stupnjeva.

Novi korak u istraživanju svemira ostvaren je 26. studenoga kada je NASA-ina bespilotna letjelica InSight sigurno sletjela na Mars počevši dvogodišnju misiju kao prvi ljudi objekt dizajniran da istraži dubinu Crvenog Planeta.

N1

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here