Dogodilo se na današnji datum, 14. februar

0
354
Johann Gutenberg's printing press. Historical artwork of the German inventor Johann Gutenberg (c.1398-1468, centre right) examining printed pages being produced by his printing press. Gutenberg's printing press was started in the 1450s, and he is recognised as one of the pioneers of European printing. He is most famous for his Gutenberg Bible, published in 1455. Artwork from the period 1920-1930, by the French artist J. L. Beuzon.

Danas je ponedjeljak, 14. februar, 45. dan 2022. Do kraja godine ima 320 dana.

269. – Na lomači spaljen rimski sveštenik i ljekar Valentin, njemu u spomen obilježava se Dan zaljubljenih.

869. – Umro slovenski prosvjetitelj, poznat po monaškom imenu Ćirilo, Grk iz Soluna, kome je rođeno ime bilo Konstantin. Sa starijim bratom Metodijem sastavio prvu slovensku azbuku – glagoljicu. On i njegov brat Metodije zauzimali su visoke položaje u Vizantiji: Ćirilo je bio učitelj filozofije i bibliotekar u carigradskoj crkvi Svete Sofije, a Metodije visoki državni činovnik. Vizantijski car Mihailo Treći ih je, na molbu moravskog kneza Rastislava, poslao u Moravsku da pripovijedaju hrišćanstvo među moravskim Slovenima. Misija je trebalo da osigura vizantijski uticaj u tom dijelu Evrope. Braća su prethodno sastavila glagoljicu i prevela potrebne crkvene knjige na jezik makedonskih Slovena, koji su solunska braća dobro znala iz djetinjstva. Tako je nastao prvi slovenski književni jezik, nazvan staroslovenski. NJihov misionarski rad je zasmetao njemačkom sveštenstvu koje ih je optužilo rimskom papi. Da bi se opravdali, otišli su u Rim, gdje je Ćirilo ubrzo umro, a papa je Metodiju odobrio rad i postavio ga za arhiepiskopa panonskog i moravskog.

1400. – Pod misterioznim okolnostima u zatočeništvu u zamku Pontefrakt umro engleski kralj Ričard Drugi, koga je 1399. sa prijestola zbacio rođak Henri Bolingbrok, proglasivši se kraljem Henrijem Četvrtim. Na prijesto je došao u desetoj godini, naslijedivši djeda Edvarda Trećeg i tokom vladavine od 1377. bio je prinuđen da od nezadovoljnog visokog plemstva grčevito brani kraljevsku vlast.

1468. – Umro njemački štampar Johan Gutenberg, pronalazač tipografije, čije je djelo označilo civilizacijski preokret, jer je omogućilo masovno štampanje knjiga, do tada rađenih ručno. Prvi je došao na ideju da izliva slova iz metala i od njih sastavlja redove; usavršio je štamparsku mašinu i osnovao štampariju u rodnom Majncu. Štampao je 1455. Bibliju u više od sto primjeraka, od kojih je četrdesetak sačuvano.

1663. – Kanada postala francuska provincija.

1779. – Engleski moreplovac i istraživač DŽejms Kuk ubijen na Havajima u iznenadnom okršaju sa ostrvljanima. Na prvom putovanju od 1768. do 1771. je riješio tajnu Australije, oplovio Novi Zeland i utvrdio da je Nova Gvineja ostrvo. Od 1772. do 1775. istraživao je ostrva u Tihom okeanu, a na trećem putovanju od 1776. do 1779. prvi je oplovio obale Aljaske, istražio Beringov moreuz i otkrio Havajska ostrva.

1797. – Britanska flota pod komandom admirala DŽona DŽervisa i Horejše Nelsona potukla špansku armadu kod rta Sent Vinsent na krajnjem jugu Portugalije.

1804. – Zbor uglednih Srba u Orašcu kod Aranđelovca donio odluku o dizanju ustanka protiv Turaka i za vožda izabrao Đorđa Petrovića, nazvanog Karađorđe. Sukobi Srba i Turaka izbili su poslije sječe knezova koju su započele beogradske dahije da bi zastrašile srpski narod i njegove vođe. Prvi srpski ustanak je isprva zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje, a gotovo cio Beogradski pašaluk je oslobođen 1807, ali je sudbinu ustanka odredio ishod rusko-turskog rata. Kad su Rusija i Otomansko carstvo potpisali mir u Bukureštu 1812, Porta je dobila pravo da zaposjedne srpske gradove i 1813. je ugušila ustanak.

1835. – Pod nazivom “Knjaževsko-serbski teatar” u Kragujevcu, na inicijativu Joakima Vujića i uz novčanu pomoć kneza Miloša Obrenovića, osnovano prvo pozorište u Srbiji. Predstave su, jednom sedmično i prazničnim danima, priređivane za kneza i njegove činovnike i goste. Na repertoaru su bili Vujićevi komadi ili njegovi prevodi stranih djela.

1912. – Rođen jugoslovenski istraživač i putopisac mađarskog porijekla Tibor Sekelj, učesnik ekspedicija širom svijeta. Napisao je mnoštvo putopisa i udžbenik za jezik esperanto. Djela: putopisi “Oluja nad Akonkagvom”, “Osvojenje vrhova”, “Kroz zemlju Indijanaca”, “Putovanje izvan vremena”, “Nepal otvara vrata”, “Gdje civilizacija prestaje”, “Karavan prijateljstva”, roman “Nađena sreća”, knjiga za djecu “Kumenana” (prevedena na 16 jezika).

1915. – Umrla Elizabeta Ros, britanski ljekar-dobrovoljac u Srbiji za vrijeme Prvog svjetskog rata.

1943. – Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Rostov, iz kojeg je izbacila njemačke okupatore.

1946. – Na američkom univerzitetu “Pensilvanija” počeo da radi “elektronski mozak”, odnosno kompjuter, koji je označen skraćenicom ENIAC (Elektronski numerički integrator i kompjuter).

1956. – U Moskvi počeo 20. kongres Komunističke partije SSSR, na kojem je šef partije Nikita Hruščov osudio kult ličnosti Josifa Staljina i torturu ogromnih razmjera, označenu kao “Staljinova skretanja”. Kongres je donio odluke kojima je počeo javni raskid s najgrubljim staljinističkim deformacijama.

1958. – Objavljeno ujedinjenje kraljevina Irak i Jordan u Arapsku Federaciju, sa iračkim kraljem Fejsalom Drugim, rođakom jordanskog monarha Huseina, kao šefom države. Monarhija u Iraku oborena je u julu 1958, kralj je ubijen, a Federacija se raspala.

1972. – Sovjetski svemirski brod bez ljudske posade “Luna 20” krenuo ka Mjesecu, odakle je 11 dana kasnije donio uzorke Mjesečevog tla.

1989. – Iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao “fatvu” (smrtna presuda) engleskom piscu indijskog porijekla Salmanu Rušdiju, autoru “Satanskih stihova”, ocjenjujući da je tim djelom hulio na islam.

1992. – Poslednji put izvršena smrtna kazna u Srbiji.

1993. – Desničarski lider kiparskih Grka Glafkos Kleridis izvojevao pobjedu na izborima nad dotadašnjim predsjednikom Jorgosom Vasilijuom.

1995. – Peru saopštio da je zauzeo posljednje uporište ekvadorske vojske na svojoj teritoriji i proglasio jednostrani prekid vatre u 19-dnevnom pograničnom ratu s Ekvadorom.

2003. – Lideri inspektora UN za kontrolu naoružanja Hans Bliks i Muhamed el Baradej obavijestili Savjet bezbjednosti UN da u Iraku nije pronađeno oružje za masovno uništenje niti evidencija da je ono uništeno.

2005. – Od eksplozije bombe u Bejrutu poginuo bivši libanski premijer Rafik el Hariri.

2007. – Skupština Srbije usvojila rezoluciju kojom odbacuje stavove specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija o statusu Kosova i Metohije.

2015. – Umro Franjo Mihalić, jugoslovenski atletičar-dugoprugaš, reprezentativac, rekorder, trener. Najveći uspjeh ostvario je na Olimpijskim igrama u Melburnu 1956. godine, kada je osvojio srebrnu medalju u maratonu rezultatom 2:26:32.

Danas je Sveti mučenik Trifun, zaštitnik vinogradara i mehandžija, izgonitelj demona. Sveti Trifun se praznuje radi roda grožđa, voća i drugih plodova zemaljskih, a esnafska je slava mehandžijska. U srpskom narodu se pripovijedalo da Sveti Trifun zabada ugarak u zemlju, pa zato snijeg počinje da kopni, a i drveće počinje da “radi” (kreću sokovi u stablu).

Istog dana katolici slave Svetog Valentina kao Dan zaljubljenih.

PODIJELI