U Bosni i Hercegovini se drvna biomasa značajno koristi za proizvodnju toplotne energije, dok se poljoprivredna biomasa, prvenstveno stajnjak, vrlo malo koristi u energetske svrhe.
Na to ukazuju stručnjaci, ističući da se i ova masa može vrlo dobro iskoristiti za istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije, te đubriva u elektranama na biogas.
Po procjenama organizacije USAID, potencijal biomase za proizvodnju električne energije iz poljoprivrede, drvoprerađivačke i šumarstva može dostići iznos od 7 odsto od ukupne postojeće proizvodnje električne energije u zemlji. Analiza stočnog otpada i otpada od usjeva pokazuje, međutim, veliki neiskorišteni potencijal za proizvodnju energije u BiH, a problem je što je većina farmi mala i nemaju dovoljne količine biomase da bi im se isplatila investicija u postrojenje na biomasu.
Stručnjaci tvrde i da korištenjem biomase kao goriva mogu da profitiraju svi, a potencijal poljoprivredne biomase i potreba udruživanja poljoprivrednika u tom smjeru bili su i tema panel diskusije “Udruživanje farmera – rješenje za biogasne elektrane u BiH“, koja je održana u okviru Međunarodne konferencije „Energa 2019“.
Kako je objasnio Nikica Prskalo iz zemljoradničke zadruge Livač, investicije u biogasne elektrane omogućavaju subvencionisanu proizvodnju struje, dodatni izvor prihoda, razvoj ruralnih područja i otvaranje novih radnih mjesta. Eksperti podsjećaju i da je biomasa ekološki prihvatljiv i obnovljiv izvor energije, ali se trenutno proizvodnja i prodaja električne energije iz ovih resursa ne koristi dovoljno u BiH.
Ekspert za energetiku USAID projekta “Investiranje u sektor energije” Fahrudin Kulić naveo je tokom panela da nepravilno odlaganje đubriva dovodi do zagađenja zemlje, vazduha i podzemnih voda, a da đubrivo istovremeno ima veliki energetski potencijal.
Po njegovim riječima, dobro je da u BiH obezbijeđena cijena otkupa električne energije iz elektrana na biogas, koja omogućava poljoprivrednicima podsticaj da investiraju u elektranu i da pravilnim rukovanjem i odlaganjem otpada štite životnu sredinu, te da imaju dodatni izvor prihoda.
– Jako je bitno što postoji zagarantovana otkupna cijena električne energije iz biogasnih elektrana, što je podsticaj i za njihovu izgradnju. Otvaranjem biogasnih elektrana ne samo da štitimo životnu sredinu, nego kreiramo i novu ekonomsku vrijednost – rekao je Kulić, te dodao da se propisi za zaštitu životne sredine moraju rigoroznije provoditi, kako bi se poljoprivrednici dodatno podstakli na primjenu ovih mjera.
Po njegovim riječima, za procjenu potencijala investicije svakako mogu pomoći katalog i softver koji služe za analizu isplativosti investiranja u kogenerativna postrojenja na biomasu u BiH, a koji su razvijeni u sklopu projekta “Investiranje u sektor energije” i dostupni su na veb stranici USAID.
Subvencionisani otkup električne energije iz elektrana na biogas unapređuje i održivost i konkurentnost farmi, ističu iz ove organizacije. Jedna od glavnih prepreka za izgradnju elektrana na biogas je, međutim, usitnjenost poljoprivredne proizvodnje.
I predstavnici udruženje iz oblasti poljoprivrede usaglasili su se da je potrebno da se poljoprivrednici udružuju kako bi obezbijedili dovoljnu količinu sirovine za biogasnu elektranu i tako učinili investiciju u elektrane isplativom. Analize su pokazale da bi investicija u izgradnju biogasne elektrane srednje veličine iznosila oko tri miliona maraka.
– Potrebna nam je strategija na državnom nivou, jer je cijena opreme i tehnologije za biogasne elektrane vrlo visoka. Investicije su velike i zbog toga je potrebno ubrzati proces dodjeljivanja svih dozvola i jasno znati kakvi se rezultati mogu očekivati – kaže Vedat Pašić iz Udruženja prerađivača mlijeka BiH.
Da problem odlaganja stajnjaka i otpada iz drugih srodnih industrija postoji, potvrdili su i predsjednik Udruženja mljekara RS Vladimir Usorac, te Nermin Ahmić iz Udruženja peradara ZDK, koji ističu da bi zajednički trebalo naći rješenje za to, a da su elektrane na biogas sigurno jedna dobra mogućnost za to.
Trećina ostataka od usjeva može se koristiti za energiju
Biomasa u poljoprivredi obuhvata ostatke godišnjih usjeva, odnosno ostatke koji ostaju na polju poslije žetve, a sačinjeni su od različitih dijelova biljaka kao što su stabljike, grane, listovi, pljeva i koštice. Osim toga, tu su i ostaci iz stočarstva, odnosno stajski otpad ili đubrivo, a za dobijanje energije su mogu koristiti i ostaci iz višegodišnjih zasada, odnosno drvni ostaci nakon redovnog održavanja voćnjaka, vinograda ili maslinjaka.
To su vrlo korisni izvori energije, koji su za sada u BiH dosta zanemareni. Procijenjeno je da se oko trećina ostataka od usjeva može koristiti za proizvodnju energije, dok se dvije trećine ostataka od usjeva koriste na stočnim farmama kao prostirka za stoku ili se ostavljaju na zemljištu kao đubrivo.
