ERGELA “VUČIJAK”: TRADICIJA UZGOJA LIPICANERA DUGA 73. GODINE

0
102

Opština Prnjavor bogata je prirodnim ljepotama, a jedna od njih je i ergela lipicanera “Vučijak”, smještena u neposrednoj blizini autoputa Banjaluka-Doboj i poslovno -turističke zone “Vijaka”. Krda gracioznih konja na ispaši rijedak su prizor koji se može vidjeti na ovim prostorima, jer je ergela jedinstvena u cijeloj BiH.Istorijat

Ergela lipicanera “Vučijak” datira od 1946 godine. Prvih godina bila je u vlasništvu SFRJ i služila za potrebe JNA. Od 1990. godine vlasnička struktura se mijenjala četiri puta, a njen vlasnik 2010. godine postala je Vlada RS. Ova najstarija prnjavorska firma opstala je uprkos teškim vremenima, a s obzirom da od 2015. godine ima status javne ustanove, stvoreni su uslovi za njenu konkurentnost na tržištu i mogućnost da samostalno obezbijedi dio prihoda i da pruža usluge iz oblasti obrazovanja, turizma i ugostiteljstva, ali i rekreativno-medicinske aktivnosti. Na ekonomiji je trenutno smješteno 110 čistokrvnih lipicanera, o kojima brine 13 radnika, na čelu sa direktorom Miroslavom Milankovićem . Krenulo se u njen oporavak, polako ali sigurno. Na samom ulazu na ergelu sagrađena je nova kapija, a prvi put od osnivanja, posjed je ograđen, što svakako pruža veću sigurnost za konje.

Milanković kaže da je i jedan dio rekonstrukcije objekata već završen i da se konstantno radi na poboljšanju uslova u kojima konji borave. “Glavni objekat, gdje su smješteni rasplodni pastuvi i kobile sa ždrebadima je uređen i sada je u mnogo boljem stanju. Uradili smo podove, a od drvene građe sa starog objekta smo napravili boksove, čime je smanjena mogućnost samoozljeđivaja konja, a samim tim smanjeni su i troškovi usluga veterinara, a povećana i sigurnost radnika” kaže Milanković. U ovom objektu se trenutno nalazi 22 rasplodna pastuva i 19 kobila sa ždrebadima, kojih je ukupno 14. U lošem stanju su se nalazili i pojedini krovovi objekata, koji su jednim dijelom rekonstruisali sami radnici, dok ostatak zahtijeva ozbiljnije zahvate, a u planu je da se i ovaj dio posla završi u narednom periodu.

Zasađen je i drvored jablana cijelom dužinom staze koja vodi ka štalama, a i manježi za konje su u dobrom stanju. Milanković ističe da su nabavili i mehanizaciju za proizvodnju hrane za konje, te da su 2108. godine proizveli veliku količinu zobi, dok će ove godine biti zasijano oko 70 hektara strnih žita i kukuruza. “Uspjeli smo da ne poslujemo sa gubicima, radnicima plate isplaćujemo redovno, hrane za konje imamo u dovoljnim količinama, a i slika o ergeli se polako mijenja, što nam je izuzetno drago”- dodaje naš sagovornik.

“Najvažniije je da je ergela 100 posto zdrava. Naša obaveza je bila da dvije godine za redom izvršimo analizu krvi konja i sva grla su prošla kroz analizu i nijedno grlo nije pozitivno. Ergela je, dakle, u potpunosti zdrava”, poručuje Milanković.

Lipicaneri se koriste u španskoj kraljevskoj školi jahanja, na bečkom dvoru služili su za parade, a zaljubljenici u konjičke sportove skladnost njihovih pokreta porede sa baletom. Na Vučijaku imaju svih šest priznatih loza lipicanera, ali ne i licenciranog trenera koji bi vršio obuku. Milanković kaže da je u planu da se nekoliko radnika pošalje na obuku u Sloveniju, kako bi se osposobili za dresuru konja. Korektna saradnja sa resornim ministarstvom do sada je urodila plodom, stvoreni su uslovi za dalji oporavak, a gladovanju čistokrvnih lipicanera je došao kraj. Planovi su mnogobrojni, a uz podršku šire društvene zajednice ergela bi mogla vratiti stari sjaj. Ljubav prema konjima uspjela je nadvladati teške godine kroz koje su prošli i konji i zaposleni na ergeli, a, prema mšljenju našeg sagovornika, loš glas koji je godinama pratio ovaj kolektiv teško je ispraviti.

“Ljudi još uvijek, kada kažete ergela, pomisle na loše uslove u kojima konji borave i na konje koji su gladni i tako dalje, ali više zaista nije tako. Mi zbog velikog broja obaveza koje smo imali na posjedu nismo imali mogućnosti da se posvetimo mijenjanju te loše slike o nama, ali evo i za to je došlo vrijeme. Takođe bih istakao da bi učenici srednjih škola, naročito poljoprivredne, mogli kod nas obavljati praksu i nadam se da će to u nekom narednom periodu biti izvodljivo, jer nama već dvije godine za redom dolaze i učenici iz Prijedora. Da bismo bili što dostupniji mlađim generacijama i drugim ljubiteljima konja, pripremamo i sajt koji će pružiti bržu informisanost o svemu što se dešava na ergeli.”

Tomaš- Ergela jedan od simbola opštine Prnjavor

Poslovno turistička zona Vijaka prostire se na površini od 322,14 ha i Rgulacionim planom „Vijaka“ od starta je predviđeno da se popravi poslovno –turistička slika opštine Prnjavor, -kazao je načelnik opštine Prnjavor, Darko Tomaš. “Naime, u okviru Regulacionog plana planirane su dvije sadržajno različite cjeline, poslovna i turistička. Poslovna zona će biti iskorištena za industrijsko-proizvodne sadržaje, proizvodne hale, skladišne prostore, poslovne zgrade, pomoćne i dodatne sadržaje, kao na primjer trgovina i ugostiteljstvo, dok je turistička zona već određena postojanjem ergele “Vučijak”. Ovim projektom predviđena je modernizacija ergele, da budu obogaćeni i unaprijeđeni njeni sadržaji, što će dati mogućnost da se potpuno iskoristi njen potencijal. Zamišljeno je da centralni sadržaj turističkog dijela zone bude kompleks eregele i prostor za odvijanje konjičkih trka sa svim potrebnim pratećim sadržajima (ugostiteljski, sportsko-rekreativni sadržaji, izletišta…). Ergela je jedan od simbola opštine Prnjavor i kada bismo je uspjeli modernizovati i obogatiti njene sadržaje, to bi našu lokalnu zajednicu predstavilo u najboljem svjetlu. Isto tako, izgradnjom novih industrijsko-proizvodnih objetaka i svih ostalih koji uz njih idu, otvoriće se mogućnost za zapošljavanje većeg broja ljudi”, naglašava Tomaš.

Pasmine

Na ergeli “Vučijak” trenutno se uzgaja šest linija i 15 rodova pasmine lipicaner. Pasmina je nastala u 16. vijeku i postala jedna od najpoznatijih u svijetu. Zbog gracioznog izgleda, pogodnosti za dresuru i radnih sposobnosti veoma je dobro prihvaćena kod svih slojeva društva. Ova pasmina danas predstavlja kulturne vrijednosti Evrope.

Ergelu je 1946. godine osnovalo tadašnje Ministarstvo odbrane NR BiH. Formirana je tada najvećim dijelom od rasplodnog materijala porijeklom iz ergela “Lipi” i “Đakovo” iz Hrvatske, dok manji dio vodi porijeklo iz ergele “Lipica” iz Slovenije. Ime je dobila po uzvišenju Vučijak.

Izložba Tradicija uzgoja lipicanaca u Republici Srpskoj” u Muzeju RS, učestvovala i ergela “Vučijak”

Međunarodnu nominaciju lipicanera na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine pokrenula je Slovenija, a u tom projektu učestvuje i RS ispred BiH, zajedno sa Slovačkom, Mađarskom, Hrvatskom i Italijom.
Upisom tradicije uzgoja konja na UNESCO listu uveliko bi se doprineijelo održivosti ove privredne grane. Lokalni partneri u ovom projektu, kad je u pitanju priprema tehničkih aktivnosti, su Muzej RS, Ministarstvo prosvjete i kulture RS i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

U muzeju RS je otvorena izložba “Tradicija uzgoja lipicanaca u Republici Srpskoj”, autora Miljana Erbeza, Saše Dragičević i Vladimira Đukanović, koju je organizovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Muzej Srpske. /Marijan Popadić/ NZ. prnjavorlive.info

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here