Isus Hristos je svojim vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt i svim ljudima na Zemlji darovao vječni život.
Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom. Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici najprije počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje.
Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.
Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa.
Hrišćani Vaskrs slave tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obilježeni Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak.
Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob.
Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao.
Na Vaskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: “Nevjerni Toma”.
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”
