I pripadnost partiji važnija od porodice

0
91
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Brze društvene promjene i sve širi uticaj iz sredine bitno mjenjaju i odnose u porodici i njenu ulogu, te je ona pod velikim pritiscima, smatraju stručnjaci.

Na pitanja kako danas izgleda “normalna” porodica, da li u njoj postoji međusobno uvažavanje i poštovanje, te da li su djeca više prepuštena sebi nego ranije, sociolozi i psiholozi nemaju jednostavan odgovor, ali većinom i dalje veruju u njen značaj za pojedinca i društvo. Neke tradicionalne porodične vrijednosti se, ipak, jesu izgubile, a porodicu sve više potiskuju i neke druge vrste vrijednosti i zajednice.

Profesor sociologije Ivan Šijaković objašnjava da ona na više načina, zapravo, gubi snagu koju je imala, iako ne nužno i važnost za društvo.

– Prije svega, tu je unutrašnji pritisak na porodicu, koji proističe iz toga što emancipacija i žene i djece mijenja neke tradicionalne okvire. Dok su jedni članovi porodice predani karijeri, a manje porodičnom životu, drugi su više prepušteni sebi nego ranije. Naravno, tu je i problem preranog odrastanja djece i odrastanja pod spoljašnjim uticajem, a tu su i brze promjene bračnog statusa. Uz to idu spoljašnji uticaji, kao što su siromaštvo i velika borba da porodica uopšte ostane. Tu su onda i sve veći problemi nasilja, korupcije, vjerski i brojni drugi pritisci koji svi skupa sužavaju prostor porodičnog života – kaže Šijaković.

Rijaliti

Primjećuje se, kaže, da se i fokus ljudi mijenja sa porodice na neke druge zajednice, pa je danas često važnije „biti član neke dobre političke partije, nego imato dobru, zdravu i snažnu porodicu“. Uticaj razvoja tehnologije ne zaobilazi ni porodične odnose, a programi poput rijalitija propagiraju i neke vrijednosti koje upravo narušavaju skladan odnos porodice.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija- Ivan Šijaković

– Mlade generacije mnogo brže odrastaju, odnosno tehnologija je njima dala više mogućnosti da imaju šire kontakte nego što je to nekada bila porodica, pa im onda porodica djeluje kao uzak prostor, a roditeljski zahtjevi i obaveze kao smetnja i ograničenje. Mislim da se to javlja kod svih porodica, jer djeca brže shvataju, napreduju i imaju svoj sistem vrijednosti – ocenjuje Šijaković.

Širina socijalne mreže je jedna od značajnih razlika života ranije i danas, objašnjava psiholog Irena Spasojević.

– Svakom biću je potreban osjećaj pripadnosti, koji nam primarno pruža porodica. Ako porodica zakaže u svojoj bazičnoj svrsi, ljudi se usmjeravaju na druge grupe. Takođe, porodica ne može da zadovolji sve “apetite”, potrebe i interesovanja, te se krug socijalne mreže širi tako da prijatelji i partneri postaju proširena verzija podrške i samorealizacije. Sada se prioritet daje osobi koja odgovara po senzibilitetu, u odnosu na krvno srodstvo. Ali zdravo porodično jezgro ne može ugroziti ulazak prijatelja u bliski krug, već to porodicu može samo oplemeniti – kaže Spasojević.

Intenzivnija bliskost

Ona ističe i da se ranije, generalno gledano, poštovanje podrazumijevalo, počev od roditelja, starijih, nastavnika… Danas je ono odnos koji se gradi i zaslužuje, pa je to tako i u porodicama.

– Kritički stav je intenzivniji i sloboda izražavanja mišljenja, stava i osjećanja, tako da to dovodi do novog poretka, koji ako se tako prihvati, može dovesti do većeg investiranja umjesto podrazumijevanja, kao i do intenzivnije bliskosti nasuprot strahopoštovanju – kaže ona.

Jedna od najvažnijih uloga i vrijednosti porodice jeste i da djecu usmjere da izrastu u zrele, odgovorne i srećne ljude, a ljudi se suočavaju sa sve više izazova da tu ulogu iznesu kako treba, kaže socijalni pedagog i porodični terapeut Nikola Dorontić.

– Sigurno je da ima više potrebe da roditelji prate odrastanje djece i da se pripremaju za brojne izazove koji su i dosta drugačiji nego ranije. A to je moguće samo ako su svjesni tih izazova, te potrebe za cjeloživotnim učenjem, kako profesionalnim, tako i roditeljskim. Kao što je potrebno povremeno auto odvesti na servis, tako treba raditi i na sebi s partnerom i cijelom porodicom, uz podršku profesionalaca – smatra Dorontić.

Helikopter roditelji

– Roditelji kod nas nemaju gotovo nikakve prilike da steknu vještine da bi odgovorili toj svojoj ulozi i na tome bi trebalo raditi, baš zbog sve više izazova. A ako se roditelji osjećaju nesigurno u svojoj sredini ili u svojoj ulozi, oni idu u pretjeranu zaštitu djece, što je prirodna reakcija, ali i trend koji je kod nas definitivno u porastu. Međutim, to je i štetno za razvoj deteta, da roditelji budu kao njihov helikopter – kaže profesorka psihologije Ivana Zečević.

(Srpskainfo)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here